Po svojoj osnovnoj prirodi čovjek je društveno biće, te posjeduje urođenu potrebu i sklonost prema povezivanju s drugim ljudima i težnju da pripada grupi i živi u zajednici.
Po svojoj osnovnoj prirodi čovjek je društveno biće, te posjeduje urođenu potrebu i sklonost prema povezivanju s drugim ljudima i težnju da pripada grupi i živi u zajednici.
Nije potrebno biti stručnjak na području psihologije ili mentalnog zdravlja da budemo svjesni toga kako naši životinjski članovi obitelji pozitivno utječu na nas i na naše ukućane, međutim ponekad je baš dobro znati da ono što osjećamo i poznajemo iz svog iskustva podupire sama struka i znanost.
Postoji u narodu ta jedna izreka koja se često ponavlja, „smijeh je lijek“, međutim što to znači, je li to uopće istinito, potvrđuje li to znanost, i što je to ustvari toliko ljekovito u jednoj poštenoj „dozi“ smijeha?
Zvuče li vam poznato pitanja i tvrdnje poput ovih: Što ja radim ovdje?, Pripadam li ja ovdje?, Imam li uopće pravo biti ovdje?, Ja ne zaslužujem biti ovdje., Prije ili kasnije, svi će shvatiti da sam totalna varalica i uljez. Ukoliko si postavljate slična pitanja ili se slično osjećate, vrlo je lako moguće da se susrećete s nečim što u psihologiji nazivamo terminom „fenomen uljeza“ (eng. the impostor phenomenon).
Zvuče li vam poznato rečenice poput: „Joj, baš mi fali motivacije da to dovršim“, ili “Nisam dovoljno motiviran da upišem dodatni njemački u školi“ ili „Tako mi se ne da učiti za ispit iz povijesti“…
Primarna obitelj smatra se osnovom prevencije bilo koje vrste ovisnosti, pa tako i one o psihoaktivnim tvarima (drogama). Sam postupak prevencije nije nešto što se poduzima kasnije, već doslovce od djetetovog najranijeg djetinjstva, kvalitetnim odgojem te kontinuiranom i kvalitetnom komunikacijom s djetetom.
Tuga je (uz strah, radost, gađenje i ljutnju) jedna od osnovnih ljudskih emocija, iznimno važna za naše psihološko preživljavanje, te je oduvijek bitan sastavni dio ljudskih iskustava i doživljaja. Ukratko rečeno, tuga (osjećati se tužno) naša je prirodna reakcija na situacije ili doživljaje koji su nas povrijedili, koji su nam stvorili emocionalnu bol ili zbog kojih tugujemo i žalimo.
Anksioznost (tjeskoba) je u potpunosti normalna ljudska reakcija u svakoj situaciji koju zbog nečega doživljavamo opasnom ili ugrožavajućom, i kao takva nam je, s evolucijske strane, iznimno važna jer nam služi kao alarm potreban za preživljavanje (upozorava nas na potencijalne opasnosti).
Najbolji način na koji se dijete može naučiti financijskoj odgovornosti svakako je džeparac. Štednja, odlučivanje, planiranje, dijeljenje i odgovornost samo su neke od lekcija koje dijete može dobiti kroz funkciju džeparca.
Ljeto i zasluženi odmor konačno su stigli. Iza školaraca svih dobi je vrlo zahtjevna školska godina koja nam je, uz inače uobičajene i donekle očekivane stresove vezane uz školsko životno razdoblje, donijela i pregršt novih, nepredvidivih i neočekivanih izazova.