Smijeh je najbolji lijek

Postoji u narodu ta jedna izreka koja se često ponavlja, „smijeh je lijek“, međutim što to znači, je li to uopće istinito, potvrđuje li to znanost, i što je to ustvari toliko ljekovito u jednoj poštenoj „dozi“ smijeha?

Prije nego zađemo u temu, nekoliko zanimljivih činjenica o smijehu:

  • s 10 do 15 minuta svakodnevnog smijanja možemo potrošiti do 50 kalorija
  • u svakom našem osmijehu sudjeluje minimalno 17 mišića našeg lica
  • smijali smo se prije nego smo progovorili. Istraživanja pokazuju da se smijeh koristio kao vid komunikacije među ljudima milijunima godina prije nego su razvili snagu pluća nužnu za razvoj našeg govornog „aparata“
  • mehanizam smijeha je nevjerojatno duboko „usađen“ u našem mozgu; prvi osmijesi redovito su registrirani kod bebica starih samo 17-tak dana
  • odrasla osoba smije se u prosjeku 15 do 30 puta na dan, žene nešto više od muškaraca, djeca još i više, a bebe čak do 300 puta dnevno!
  • suprotno popularnom mišljenju, glavni poticaj za smijeh nije neka šala nego interakcija s drugom osobom. Vezano uz to, vjerojatnost da ćemo se početi smijati je 30 puta veća kad smo u prisutnosti druge osobe nego kad smo sami. Neka istraživanja su pokazala kako samo slušanje snimljenog ljudskog smijeha može potaknuti ljude da se smiju (što je i glavni razlog zašto TV kuće koriste snimke smijeha kao podlogu u humorističnim serijama)
  • kad smo već spomenuli šale: koji je idealan broj riječi u šali? 103
  • jedan uobičajeni deset minutni razgovor sadržava u prosjeku 5.8 osmijeha
  • smijeh aktivira iste centre za ugodu u našem mozgu kao i kad jedemo čokoladu, i time stimulira otpuštanje dopamina, „hormona sreće“.

Fascinantno, zar ne?

Što se to događa s našim tijelom kad se smijemo? Naša pluća ispunjavaju se zrakom, mišići našeg lica se istežu a trbušni mišići zatežu, što sve dovodi do porasta pulsa i krvnog pritiska, gotovo identično načinu na koji naše tijelo reagira kad vježbamo. Smijeh poboljšava našu cirkulaciju i povoljno utječe na rad našeg krvožilnog sustava, iznimno pojačava rad našeg imunološkog sustava, snižava razinu šećera u krvi, opušta mišiće, pomaže privremeno smanjiti intenzitet tjelesne boli, može nam pomoći da bolje spavamo, snižava razinu hormona stresa u našem mozgu, potiče lučenje endorfina, tvari odgovornih za dobro raspoloženje.

A što s našim psihološkim stanjem i zdravljem, kako nam smijeh u tome može pomoći?

Psihološke dobrobiti smijeha

Najjednostavnije rečeno, smijeh dovodi do toga da se osjećamo dobro, a taj pozitivan osjećaj ostaje u nama još dugo nakon što smo se prestali smijati. Smijeh nije samo vrsta „odmora“ od osjećaja tuge i boli, on nam može dati hrabrost i snagu da u sebi pronađemo nove izvore smisla i nade. Čak i u najtežim trenucima, čak i samo osmijeh nam može pomoći da se osjećamo bolje.

Koje su neke od poveznica smijeha s našim psihološkim mentalnim zdravljem?

  • kad se smijemo, istovremeno se ne možemo osjećati tužno, tjeskobno, ustrašeno ili ljutito. Smijeh doslovce zaustavlja nelagodne emocije.
  • smijeh umanjuje stres i povećava razinu naše energije, čime nam omogućava da duže ostanemo fokusirani na ono što radimo i da pritom budemo efikasniji. Smijeh omogućuje da se opustimo i napunimo energijom.
  • smijeh omogućuje promjenu perspektive (pogleda na stvari), odnosno pomaže nam da naše životne situacije vidimo u nekom novom, realističnijem, manje ugrožavajućem svjetlu. Promjena perspektive koju možemo osvijestiti kroz humor pomaže nam stvoriti emocionalnu distancu od situacije koja nas u velikoj mjeri opterećuje, što nam pak može pomoći da se ne osjećamo toliko preplavljeno svime što se događa
  • smijeh pomaže da se približimo i povežemo s drugim ljudima, što naravno može imati ogromnog pozitivnog utjecaja na sva područja našeg života.

Već smo prethodno spominjali koliko je smijeh ustvari „zarazan“ i koliko je neusporedivo veća vjerojatnost da ćemo se smijati u društvu drugih ljudi nego kad smo sami. Isto tako, što više smijeha imamo u svojem životu, toliko ćemo se i mi sami i oni oko nas osjećati sretnije i zadovoljnije. Također smo spomenuli kako naš smijeh rijetko potiče od samih šala ili humora kao takvog, nego iz kontakta i provođenja vremena s drugim ljudima, pogotovo onima koje doživljavamo bliskima.

Ta socijalna (društvena) komponenta smijeha upravo je ona koja igra najvažniju ulogu u našem psihološkom zdravlju. Na koji način? Da bismo se s nekom drugom osobom smijali, moramo si uzeti vremena i truda da s njom uspostavimo pravi kontakt, što nam pak omogućuje pokretanje našeg unutarnjeg procesa uspostave ravnoteže unutar našeg živčanog sustava i ublažavanja stanja fiziološkog stresa. Uz navedeno, smijeh u društvu druge osobe dovodi do toga da se oboje osjećamo sretnije, pozitivnije, opuštenije-čak i ako smo u nemogućnosti na bilo koji način utjecati na situaciju koja nam stvara stres.

Zajednički smijeh je jedan od najjednostavnijih i najefikasnijih (i potpuno besplatnih!) načina unapređenja odnosa i veza koje održavamo s drugim ljudima. Svaka emocionalna razmjena s drugim ljudima omogućuje stvaranje snažnih i dugotrajnih međuljudskih veza, međutim zajednički smijeh u sve to dodaje osjećaj veselja, vitalnosti i otpornosti. Smijeh također pomaže povezivanju i ujedinjavanju ljudi u teškim vremenima.

Humor kao takav je iznimno snažan psihološki mehanizam i efikasan način za pomoć u zacijelivanju naših međusobnih zamjeranja, mimoilaženja, konflikata, neslaganja, povreda. On potpomaže naše odnose s drugim ljudima kroz poticanje ugodnih emocija i stvaranje emocionalne povezanosti. Kad se s nekim smijemo, stvorena je pozitivna veza, a ta veza može služiti kao snažna zaštita protiv stresa, razočaranja i neslaganja koji neminovno proizlaze iz svakog međuljudskog odnosa.

Smijeh može biti posebno koristan u situacijama u kojima nismo „hladne glave“, odnosno kad smo preplavljeni emocijama, jer nam pomaže da „spustimo“ naše razine stresa na podnošljivu razinu , i međusobno komuniciramo na način koji omogućuje održanje i poboljšanje našeg odnosa, a ne njegovo prekidanje.

Kako se više smijati?

Već smo prije zaključili kako je smijeh prirodan dio našeg života koji nam je prirođen i s kojim se rađamo. Čak i ako smatramo da se „ne znamo smijati“, tijekom čitavog svojeg života doslovce se možemo naučiti smijati. Slično kao i s vježbanjem i fizičkom aktivnošću: počnimo s time da prvo pokušamo stvoriti posebno vrijeme za humor i smijeh, pa ih pomalo sve više uključujmo u naš svakodnevni život, dok nam ponovno ne postanu prirodni i prirođeni. Evo nekoliko jednostavnih načina kako započeti:

  • Nasmij se. Osmijeh je početak i osnova smijeha, i, kao i smijeh, jako je zarazan. „Vježbaj“ osmjehivanje, u svakoj situaciji u kojoj možeš. Umjesto da cijelo vrijeme gledaš u svoj mobitel, nasmij se osobi preko puta tebe, tko god ona bila … i promatraj utjecaj svog osmijeha na druge ljude. Prekrasno, zar ne?
  • Postani svjestan/a svojih zahvalnosti. Doslovno napravi listu. Sam čin razmišljanja o pozitivnim stranama tvojeg života pomoći će ti da se barem malo odmakneš od nelagodnih misli koje blokiraju bilo kakav humor ili smijeh.
  • Kad čuješ smijeh, priđi mu bliže. Ponekad su humor i smijeh dio neke privatne šale podijeljene između zatvorene grupice ljudi, ali najčešće nisu. Puno češće, ljudi su itekako spremni s nama podijeliti to zbog čega se smiju jer im to pruža dodatnu priliku za smijeh.
  • Provodi vrijeme sa zabavnim ljudima. Prepoznat ćeš ih, a vjerojatno ih već i poznaješ: to su ljudi koji se smiju s lakoćom, podjednako sebi i životnim situacijama, te s tom istom lakoćom pronalaze humor u svakodnevnim događajima. Njihov smijeh je najzarazniji od svih. Čak i ako sebe ne doživljavaš takvom osobom, uživat ćeš provesti vrijeme u društvu osobe koja se voli smijati i nasmijavati druge.
  • Unesi humor u svoje razgovore. Pitaj ljude, „što ti se danas najsmješnije dogodilo? Ili jučer? Prošli tjedan? U cijelom životu?“.
  • Odglumi osmijeh. Vjerovali ili ne, moguće je smijati se bez da nešto doživljavamo smiješnim …a „glumljeni“ smijeh može nam biti koristan u podjednakoj mjeri kao i onaj „pravi“. Guglaj „laugh yoga“, super je.
  • Stvaraj prilike za smijanje. Pogledaj neku smiješnu seriju ili YouTube video. Podruži se s duhovitim ljudima. Igraj se s kućnim ljubimcem. Glupiraj se u društvu mlađe djece. Glupiraj se u društvu s bilo kim. J Odvoji vrijeme za zabavne aktivnosti. Organiziraj večer društvenih igara s prijateljima. Podijeli s nekim neku dobro foru ili smiješnu anegdotu. Mogućnosti su nebrojene, jedino je bitno – smijati se što ćešće!

 

Smijeh je definitivno lijek! Rezultati dobiveni brojnim studijama i istraživanjima na područjima kako psihologije tako i medicine gotovo jednoznačno potvrđuju brojne dobrobiti smijeha i dobrog raspoloženja na naše fizičko i psihološko (emocionalno/mentalno) zdravlje.