Upravo na to pokušava odgovoriti istraživanje koje je provela učiteljica hrvatskoga jezika Manuela Valenčić među učenicima od 5. do 8. razreda OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko.
Cilj je bio ispitati učestalost čitanja izvan školskih obaveza, najdraže žanrove te utjecaj različitih čimbenika na odnos učenika prema knjizi.
Rezultati pokazuju da većina učenika (68 %) pročita sedam ili više knjiga godišnje, no najčešće zbog obvezne školske lektire. Gotovo dvije trećine učenika priznaje da lektiru čita samo zato što mora, bez stvarnog užitka. Iako tiskana knjiga još uvijek ima prednost pred digitalnom (62 % u odnosu na 38 %), čitanje se najčešće odvija vikendom i traje najviše jedan do dva sata tjedno.
Zabrinjavajuće je što trećina učenika navodi da jednostavno ne voli čitati. Dodatni razlozi za izbjegavanje knjige uključuju nedostatak vremena, nezanimljivu ponudu u knjižnicama i sveprisutan utjecaj digitalnih medija. Više od 60 % učenika priznaje da znatno više vremena provodi na društvenim mrežama nego uz knjigu, a najčešće konzumiraju sadržaje na TikToku i YouTubeu.
S druge strane, učenici ipak pokazuju interes za sadržaj koji ih zabavlja i opušta. Najpopularniji žanr je kriminalistički roman, a glavni poticaj za čitanje dolazi od učitelja, uz sve manji utjecaj prijatelja i obitelji. Kao najzanimljivije poticaje za čitanje učenici ističu online izazove, popuste na knjige i natjecanja u čitanju.
Zaključno, rezultati ovog istraživanja sugeriraju da čitanje među mladima još uvijek nije nestalo, ali se suočava s ozbiljnom konkurencijom u digitalnim sadržajima. Kako bi se čitateljska kultura sačuvala i razvila, preporučuje se modernizacija lektire, povezivanje književnosti s digitalnim platformama te osmišljavanje kreativnih i dostupnih programa koji će učenike motivirati na čitanje iz užitka, a ne samo iz obveze.
