Comenius je bio jedan od četiri potprograma tzv. Programa za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme) kojeg je u Hrvatskoj provodila i promovira Agencija za mobilnost i projekte Europske unije, a financiran je iz fondova Europske unije. Aktivnosti su osmišljene kako bi učenicima omogućile savladavanje geometrijskih sadržaja na zabavan i interesantan način. Krajnji cilj bio je njegovanje pozitivnog stava prema matematici, produbljivanje učeničkog interesa i znanja na području geometrije, razvijanje svjesnosti o prisutnosti matematike u svakodnevnom životu i njezino približavanje učenicima kroz primjenu. Njihovom provedbom učenici su unaprjeđivali komunikacijske i prezentacijske vještine, razvijali su informacijske i digitalne kompetencije.
Tijekom rada poticala se učenička kreativnost, interdisciplinarnost, istraživački i znanstveni pristup u rješavanju problema, komunikacija i razmjena iskustva na stranim jezicima i upoznavanje kulture, običaja i obrazovnog sustava ostalih zemalja sudionica. Učenici su se bavili matematikom s naglaskom na geometriju, na za njih nov i neobičan način. Putovali su, odlazili u prirodu, istraživali, snimali filmove, fotografije, igrali se, izrađivali plakate, makete, nakit, prezentacije i web publikacije, osmišljavali igrokaze, komunicirali i razmjenjivali iskustva s profesorima i učenicima iz spomenutih europskih zemalja.
Projekt je bio podijeljen u tematske faze, kroz koje su učenici prolazili istražujući zadanu tematiku, rješavali postavljene zadatke te samostalno birali formu u kojoj će prikazati rezultate. Često su morali pomoć potražiti u nekim drugim nastavnim predmetima ili pak razviti neke dodatne kompetencije. Učeničko sudjelovanje u projektu nije bilo uvjetovano ocjenom iz matematike, a ovisno o interesu učenici su se mogli uključivati u raznim fazama projekta.
1. faza (Riga, Latvija): Upoznavanje svih sudionika u projektu i predstavljanje njihovih zemalja
Učenici XV. gimnazije napravili su kratak film i plakat o Hrvatskoj. Posebno su predstavili Zagreb kao glavni grad Hrvatske, Vukovar i njegovu važnost u Domovinskom ratu, Split i Dioklecijanovu palaču, Zadar – crkvu Sv. Donata i morske orgulje, Pulu s rimskom Arenom, otok Pag i tradicionalnu čipku i ovčji sir te Bašku na otoku Krku poznatu po Baščanskoj ploči.
Uz pomoć fleksagona – dinamičnih modela poligona predstavljeni su hrvatski znanstvenici i izumitelji: Ruđer Bošković, Nikola Tesla, Lavoslav Ružička i Slavoljub Penkala. Izrađena je i kuharica s hrvatskim tradicionalnim kolačima.
Učesnici su se u Rigi upoznali s obilježjima drugih zemalja, njihovim specifičnostima, prirodnim ljepotama i tradicijom. Svi sudionici prisustvovali su radionici o e-twinningu.
2. faza (Bailesti, Rumunjska): Povijest geometrije
Zadatak drugog radnog susreta bio je predstaviti biografiju i rad hrvatskog matematičara koji je dao doprinos na području geometrije te osmisliti i izvesti igrokaz inspiriran životom proizvoljnog matematičara 16. stoljeća. Učenici su predstavili Ruđera Boškovića i njegov pristup krivuljama drugog reda, zatim profesora Stanka Bilinskog i njegov rad na području Arhimedovih tijela. Proveli su i anketu o tome koliko su građani Zagreba upoznati s djelom spomenutih znanstvenika a njezine su rezultate prikazali na zanimljivom interaktivnom plakatu.
Igrokaz koji su osmislili inspiriran je Držićevom komedijom Dundo Maroje, a glavni lik bio je Marin Getaldić. Posudili su kazališne kostime toga vremena, ali i sami izradili brojne rekvizite potrebne za predstavu. U ovoj fazi projekta učenici osim što su dobro istražili i proučili matematičke sadržaje pokazali su veliku kreativnost, maštu i snalažljivost.
3. faza (Badalona, Španjolska): Matematičke šale
Pred sudionike je bio postavljen zabavan zadatak: izrada geometrijskih anegdota, šala, karikatura, stripova i mini predstava uz temu šale u matematici. Zadatak je tražio dobro poznavanje geometrijskih pojmova, ali i vještinu crtanja kao i dozu duhovitosti. Domaćini su organizirali kratki tečaj španjolskog jezika, a razgledavanje Barcelone povezano je s planimetrijom i geometrijom prostora.
4. faza (Zagreb, Hrvatska): Geometrija u arhitekturi
XV. gimnazija bila je domaćin ovoga skupa. Dok su neki učenici proučavali geometriju arhitekture svijeta drugi su istraživali geometriju centra Zagreba. Neki od radova su: film koji prikazuje intervju s arhitektom Andrijom Rusanom, radovi o paviljonu jeke, paviljonu na Zrinjevcu, mostu u Sisku, geometrija moderne arhitekture Zagreba, zlatni rez u arhitekturi, geometrija arhitekture dvoraca.
Upoznavanje s centrom Zagreba nije bilo klasično. Učenici su podijeljeni u grupe koje su po različitim rutama obilazili važne arhitektonske znamenitosti i pritom rješavali zabavne geometrijske zadatke i zagonetke.
5. faza (Vilnius, Litva): Fraktali
Učenička istraživanja o fraktalima pokrila su brojna područja od umjetnosti, informatičke tehnologije i provođenja eksperimenata, do uočavanja fraktalnih struktura u prirodi. Učenici su izrađivali nakit s fraktalnim motivima i pokazali primjenu fraktalne teorije u izradi računalnih igara. Kreirali su fraktale pomoću računalnog programa. Proveli su i eksperiment u kojem se kao rezultat dobiva fraktal.
6. faza (Cluses, Francuska): Geometrija u prirodi
Proučavajući prirodu i elemente geometrije učenici su napravili film o geometriji pčelinjih saća. Drugi video rad prikazivao je geometrijske oblike u prirodi, simetriju, refleksiju, progresiju. Napravljena je i prezentacija o pojavi duge i razlogu njezina nastanka. Sudionici su na radnom izletu u Marillonu dobili zadatak u prirodi – Land art. Sakupljali su kamenje, granje i lišće od kojih su na obali jezera formirali geometrijske oblike.
7. faza (Aichach, Njemačka): Umjetnost i geometrija
Učenici su intervjuirali umjetnika Vlatka Čerića u čijim radovima se mogu zamijetiti različiti geometrijski oblici i uzorci. Njegov rad predstavljen je plakatom i kratkim filmom. Filmom i učeničkom skulpturom predstavljen je i rad umjetnika Ivana Kožarića. Učenička skulptura inspirirana je umjetnikovom skulpturom „Prizemljeno sunce“. Izrađena je od plastične mase i u njezinoj unutrašnjosti su umetnute fotografije Kožarićevih radova.
8. faza (Varšava, Poljska): Geometrijski oblici u nacionalnim ornamentima i obilježjima
Učenici obučeni u hrvatsku nošnju prezentirali su sličnosti i razlike tradicionalnih hrvatskih ornamenata kroz narodne nošnje, ukrase, nakit, čipku i grbove regija. Bile su zastupljene sve županije Hrvatske i istaknuti karakteristični geometrijski oblici. Prezentaciju je upotpunio plakat Hrvatske podijeljene na županije sa satom i kazaljkama u obliku pletera. U sklopu obilježavanja dana Europe domaćini su organizirali predstavljanje zemalja sudionica gdje su i izloženi radovi i hrvatskih učenika: statua pletera, plakat o dresovima hrvatske nogometne reprezentacije…
9. faza (Trgovište, Bugarska): Geometrijske iluzije
Izrađena je prezentacija u kojoj su učenici koristeći vlastite maštovite i zanimljive fotografije prikazali geometrijske i optičke iluzije u stvarnom životu kao i prezentacija o nemogućem trokutu.
10. faza (Riga, Latvija): Završni sastanak
Svaka zemlja učesnica pripremila je izvještaj o postignućima u okviru Projekta kroz protekle dvije godine. Pripremljena je PPT prezentacija i plakat o radu hrvatskog tima.
Sudjelovanje u ovom projektu bio je velik izazov, ali radeći na postavljenim zadatcima profesori i učenici su zaista uživali. Korelacija matematike sa drugim nastavnim predmetima za učenike postala prirodna. Razvila su se mnoga prijateljstva i vjerujemo da će svi učesnici zadržati ovaj dio svojeg školovanja u lijepom sjećanju.
