Erasmus+ projekt “Problem based learning – real life approach”

Ekonomsko-birotehnička škola prošloga je tjedna (od 25. do 29. listopada 2021. godine) bila domaćin mobilnosti učenika i nastavnika iz Njemačke, Italije i Portugala u okviru Erasmus+ KA2 projekta “Problem based learning – real life approach”.

Projekt je usmjeren na poticanje suradničkoga učenja pomoću analize stvarne problemske situacije. Učenici su, u međunarodnim timovima, kritički promišljali o problemu odlaska mladih iz slabije razvijenih (ruralnih) područja (konkretno Slavonije) radi pronalaska zaposlenja i boljega životnog standarda (u urbanijim sredinama i inozemstvu). Na kraju su ponudili inovativna i kreativna rješenja problema primjenjiva u njihovim lokalnim sredinama te tako dali doprinos u Godini mladih (2022. godina).

Projekt je započeo u rujnu 2019. godine, a dosad su ostvarene sljedeće aktivnosti: mobilnost nastavnika u njemačkome gradu Rüsselsheimu i mobilnost učenika i nastavnika u talijanskoj Perugiji (2019. godina), online mobilnost učenika i nastavnika i online mobilnost nastavnika u organizaciji talijanskih partnera (2021. godina) te prošlotjedna mobilnost u Slavonskom Brodu. Planirane su još dvije mobilnosti učenika i nastavnika (u Njemačkoj i Portugalu) te mobilnost nastavnika i zatvaranje projekta u Njemačkoj.

Prvog dana mobilnosti učenici su predstavili međusobno škole, gradove i države. Nakon uvodnoga obraćanja ravnatelja škole g. Mate Čaklovca te nastavnika koordinatora mobilnosti Igora Bjelobabića i Ivane Opačak, članice ženske pjevačke skupine naše škole Bećaruše, pod mentorstvom prof. Sande Kovačić, predstavile su se izvornim narodnim napjevima i zaplesale tradicionalno slavonsko kolo. Pet je učenica škole domaćina (ujedno ambasadorica juniorki Europskoga parlamenta) – Lucija Pejić i Nika Tomić (2. a) te Ema Tomašić, Maja Vinković i Doris Živković (2. e) – briljiralo u usmenim izlaganjima na engleskome jeziku, a sjajno su se predstavile i kao voditeljice međunarodnih timova u kojima su se kasnije upoznale s problemskom situacijom te kao turističke vodičice u poslijepodnevnome razgledavanju grada.

U Velikoj je vijećnici županijske uprave u Slavonskome Brodu upriličen prijam za sve sudionike mobilnosti. Gđa Anica Vukašinović, pročelnica Upravnoga odjela za obrazovanje, sport i kulturu, obratila se gostima toplim riječima dobrodošlice, upoznavši ih sa značajkama županije domaćina i odgojno-obrazovne politike iste. Razgovaralo se zatim o projektnim aktivnostima i dobrobitima programa Erasmus+.

primanje županijaU prijepodnevnim satima drugoga dana mobilnosti učenici su radili na proučavanju problemske situacije u međunarodnim timovima. Nastavnici su koordinirali timski rad i planirali predstojeće mobilnosti. U poslijepodnevnim je satima organiziran posjet Ranču Ramarin u Garčinu, gdje su se sudionici mobilnosti mogli opustiti, bolje upoznati i razmijeniti kulturološka iskustva. Maja Vinković, koja živi u Garčinu, provela je učenike imanjem obitelji koja je ljubav prema konjima pretvorila u obiteljski posao, a učenici su zaključili kako bi upravo takvi – uspješni – poduzetnički pothvati mogli biti razlog ostanka mladih u rodnoj Slavoniji. Prof. Ivana Žalac, koja se u slobodno vrijeme bavi jahanjem (na istome ranču), nastavnike i zainteresirane učenike uputila je u tajne jahačkoga (natjecateljskog) sporta i prirodnih ljepota ranča. Sudionici mobilnosti imali su priliku doživjeti jahačko iskustvo (iako su mnogi napravili tek jedan, početnički krug u šatoru za trening).

Trećega su dana sudionici mobilnosti posjetili Vukovar. Cjelodnevni je izlet planiran kao dio problemskoga zadatka na kojemu su učenici radili. Bila je to i lijepa prigoda za upoznati goste sa simbolom Hrvatske i Domovinskoga rata. Učenici i nastavnici partnerskih škola posjetili su Memorijalni muzej vukovarske bolnice, Memorijalni muzej Domovinskoga rata, Trpinjsku cestu, Spomen dom “Ovčara”, Muzej vučedolske kulture i Vodotoranj. U ulozi vodiča opet su se iskazale učenice škole, koje su svojim vršnjacima približile važnost i tragediju Vukovara.

Četvrtoga su dana mobilnosti učenici radili su na osmišljavanju rješenja problemske situacije i pripremi usmenih izlaganja u međunarodnim timovima. Nastavnici su koordinirali timski rad, planirali predstojeće mobilnosti i suradnju na eTwinningovoj platformi i u EPAS programu. Poslijepodne su učenici održali javna izlaganja, interpretirajući svoj doživljaj problema, ono što su uočili i naučili o problemu tijekom rada u skupinama i terenskih aktivnosti u ovome tjednu; zatim su predstavili konkretna rješenja kojima bi se zaustavio odljev mladih iz slabije razvijenih (ruralnih) područja (ne samo Slavonije) i(li) osigurao povratak u rodnu sredinu.

Učenici su se, vrlo zrelo, osvrnuli na probleme s kojima se suočavaju mladi (ne samo) u Slavonskome Brodu, Slavoniji i Hrvatskoj te razloge zbog kojih emigriraju – brojna neriješena pitanja nakon Domovinskoga rata, neučinkovito pravosuđe (i zakoni koje je lako zaobići), sveprisutni mito i korupcija, loša zdravstvena skrb (zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara te dugih lista čekanja), neuspjele reforme obrazovanja, loš politički sustav (u loše organiziranoj državi koju vode nekompetentni članovi političkih stranaka bez vizije), nemogućnost pronalaženja (zadovoljavajućega) posla nakon školovanja, siromaštvo, nizak životni standard (koji eventualno osigurava nužne životne uvjete, ali ne i sadržajan, ispunjen život), loša infrastruktura i stambeni uvjeti, niska plaća za izniman trud i zalaganje na poslu te sukob svjetonazora mladih i starih koji ne prihvaćaju njihove ideje. Istaknuli su i razloge poput loše informiranosti i slabe uključenosti mladih u rad lokalnih i nacionalnih upravljačkih tijela te procese savjetovanja i odlučivanja – nerijetko mladi misle da je svugdje bolje nego u Hrvatskoj i da se njihov glas ionako ne čuje.

Zapažanja su učenici potkrijepili statističkim podatcima, a neki su doista zapanjujući – u samo šest godina broj ljudi koji su napustili Hrvatsku porastao je za 63.23 %. Mladi su Europljani istaknuli i primjere uspješnih pojedinaca i obiteljskih poslovnih pothvata te ponudili upute za one koji odlučuju i praktična rješenja problema. Potom su evaluirali projektne rezultate te vrednovali osobno zalaganje i zalaganje vršnjaka tijekom timskoga problemskog rada. Boravak učenika i nastavnika iz Njemačke, Italije i Portugala u školi domaćinu završio je dodjelom priznanja i prigodnih darova.

Naposljetku je četvero učenika – Antonio iz Portugala, Andrei iz Njemačke te Maja i Ema iz Hrvatske, u pratnji prof. Opačak, posjetilo radijsku postaju Radio 92 FM, kako bi predstavili projekt i aktivnosti tijekom ovotjedne mobilnosti. S novinarkom i radijskom voditeljicom Irenom Vukas Çufalar i njezinim suprugom Semihom Çufalarom razgovarali su o dobrobitima programa Erasmus+ (ne samo obrazovnim… jer mlade je supružnike spojio upravo Erasmus) te važnosti jačanja europske dimenzije, međunarodne suradnje i kulturološke razmjene u obrazovanju.

Petodnevna je mobilnost zaključena zajedničkim izletom u hrvatsku metropolu. Zajednički obilazak središnjega dijela grada, novčići u Manduševcu, pogled na ranjenu katedralu s Gornjega grada, podnevna kava na sunčanoj špici, sladoled u Vinceku, ručak u potpuno opuštenoj atmosferi, neizostavna Arena…

Europska je komisija proglasila 2022. godinu Godinom mladih. Upravo su mladi ti koje se poziva na kritičko promišljanje i aktivno sudjelovanje u kreiranju lokalnih, nacionalnih i europskih politika te izgradnju bolje budućnosti u zelenijoj, održivijoj i digitalnijoj Europi. Ovoga su tjedna mladi Europljani itekako imali što za reći!