U ovoj školskoj godini kod učenika OŠ Ivana Mažuranića nastojalo se utjecati na pravilnu organizaciju slobodnog vremena uz kvalitetnu ponudu ekoloških i kreativnih sadržaja kroz izvannastavne aktivnosti. Jedan od tih nizova radionica u središte je interesa postavio hranu – bilo je važno uključiti učenike u proces razmišljanja o hrani kako bi se osiguralo da njihove ideje i perspektive utječu na razvoj „prehrambene pismenosti“.
Jedna od radionica upućivala je na važnost doručka kao prvog obroka koji značajno utječe na funkcije mozga, njegovu sposobnost fokusiranja, pamćenja i učenja.
Osmišljavajući zdravi doručak temeljen na dostupnim namirnicama učenici su naučili o vrijednosti svježih namirnica te shvatili kako sačuvati njihovu hranjivu vrijednost ispravnim skladištenjem.
Kako nam je jedan od ciljeva bio i što više boraviti na svježem zraku, zajedno smo izgradili povrtnjak u obliku puža i u njemu posadili različito začinsko bilje: bosiljak, mažuran, majčinu dušicu, lavandu, peršin, kadulju…
Treća je aktivnost uslijedila kad su plodovi bili spremni za konzumaciju. Ubrane smo plodove sušili u dehidratoru, potom usitnjavali i pakirali u staklene bočice s logom „Mažurane“.
U četvrtoj su radionici učenici viših razreda radili računske zadatke u kojima su nakon odvage svježeg i sušenog bilja računali količinu vode koja se gubi dehidracijom.
Sljedeći korak je bio upoznavanje novih namirnica i okusa. Učenici su u posebno opremljenoj učionici-praktikumu pripremali omiljeni omlet, ali uz dodatak puno povrća, a pri tom su isprobavali i začine koje u svakodnevnoj prehrani rijetko koriste poput svježeg đumbira, korijandera u prahu, sjemenki komorača, klinčića…
Isprobavanjem novih namirnica i začina upoznali su drugačije okuse te naučili o blagotvornom učinku različitih začina na naše zdravlje. Učenici su mijesili tijesto od integralnog brašna od kojeg su pekli lepinjice u koje su motali prethodno pripremljen omlet.
Učenici koji su skloniji govorenju nego kuhanju i vrtlarenju, debatni klub naše škole, istraživali su prednosti i nedostatke GMO i organske hrane te su debatirali o tome čemu bi se od te dvije mogućnosti čovječanstvo trebalo okrenuti pri proizvodnji hrane. Iako i jedna i druga vrsta proizvodnje imaju svojih prednosti i nedostataka, ovu su debatu dobili učenici koji su zastupali GMO hranu.
Ovom smo debatom utjecali, ne samo na učenike koji su ju pripremili i održali, nego i na učenike koji su debatu gledali na način da su stekli nova znanja o načinu proizvodnje GMO i organske hrane, sagledali i jedan i drugi način proizvodnje iz dva različita kuta gledanja te bili u prilici i sami donijeti svoj stav o tome koji od ta dva načina smatraju boljim za čovječanstvo.
Ovim su aktivnostima naši učenici razvijali kritičko mišljenje o prehrambenim izborima te postajali svjesni potrošači hrane.
