Članak je posebno usmjeren na usporedbu predmetne nastave osnovne škole, s naglaskom na organizaciju nastave, satnicu, evaluaciju i ulogu učitelja u sustavu. Nastao je promatranjem rada slovačkih kolega, razgovorom s vodstvom škole, ravnateljicom dr. sc. Ivanom Švolikovom, te sintezom stručne literature o njihovom obrazovnom sustavu. Odražava isključivo iskustva i zapažanja autora tijekom Erasmus+ mobilnosti te ne predstavlja službene stavove Europske unije ni njezinih institucija.
Slovački obrazovni sustav u mnogočemu je sličan hrvatskom – temelji se na načelu postupnog razvoja učenika, a osnovnoškolska faza ključna je za oblikovanje temeljnih znanja, vještina i stavova. No, postoje i razlike.
Predškolski odgoj u Slovačkoj organiziran je u sklopu vrtića (materske škôle), koji mogu djelovati samostalno ili kao dio osnovne škole – poput one u Kozárovcima, gdje su vrtićka i školska skupina integrirane u istu ustanovu. Djeca vrtić mogu pohađati od treće godine, no posljednja godina predškolskog odgoja je obvezna za svu djecu koja do 31. kolovoza navršavaju pet godina. Ta se godina smatra pripremnom za školu, s naglaskom na razvoju socijalnih, komunikacijskih i osnovnih predmatematičkih i jezičnih vještina.
Programi su usmjereni na poticanje cjelovitog razvoja djeteta, a osobito se vodi računa o uključivanju djece iz ranjivih skupina, među kojima su i brojna romska djeca. Kvaliteta predškolskog odgoja uvelike ovisi o lokalnim resursima, no jasno definirani nacionalni standardi osiguravaju osnovnu razinu kvalitete i pripreme za školu.
Devetogodišnja osnovna škola
Osnovna škola u Slovačkoj traje devet godina i obvezna je za svu djecu između šest i šesnaest godina. Podijeljena je na dva ciklusa: prvi stupanj (nižši stupeň) od 1. do 4. razreda u kojima nastavu uglavnom izvodi jedan učitelj te drugi stupanj (vyšší stupeň) od 5. do 9. razreda kada nastavu preuzimaju predmetni učitelji.
Zanimljivo je da učenici ostaju u osnovnoj školi godinu dulje nego što je uobičajeno u nekim drugim sustavima, čime se produljuje razdoblje djetinjstva i pripreme za ozbiljniji rad. Prijelaz u srednju školu odvija se u zrelijoj dobi, uz više vremena za identifikaciju sposobnosti i interesa.
U Slovačkoj ne postoji jedinstveni model cjelodnevne škole u smislu obveznog produženog boravka za sve učenike osnovnih škola.
Međutim, škole imaju mogućnost organizirati produženi boravak ili popodnevne aktivnosti, ovisno o lokalnim potrebama i kapacitetima. Prema informacijama iz Eurydice, škole mogu organizirati nastavu u dvije smjene, pri čemu poslijepodnevna nastava završava najkasnije do 17:00 sati. Škola u kojoj smo mi bili je jednosmjenska i nastava s izvannastavnim aktivnostima završava oko 16 sati.
Prehrana učenika organizirana je kroz nacionalni školski prehrambeni program koji obuhvaća djecu u predškolskim ustanovama i osnovnim školama. Program je usmjeren na osiguravanje nutritivno uravnoteženih obroka, uključujući doručak, užinu i ručak, s ciljem promicanja zdravih prehrambenih navika među djecom. Obroci se pripremaju u školskim kuhinjama ili se dostavljaju iz centraliziranih kuhinja, a škole su opremljene potrebnom infrastrukturom, uključujući kuhinje, blagovaonice i sanitarne čvorove.
Financiranje školskih obroka dolazi iz državnog proračuna, a roditelji mogu sudjelovati u troškovima ovisno o prihodima kućanstva. Djeca iz obitelji s niskim prihodima imaju pravo na besplatne obroke, a od 2019. godine subvencije su proširene na svu djecu u osnovnim školama i djecu u posljednjoj godini predškolskog odgoja.
Kurikulum i nastavni sadržaji
Kurikulum uključuje slovački jezik i književnost, matematiku, prirodoslovlje, društvene znanosti, strane jezike, umjetničke predmete, tjelesni odgoj, informatiku i tehničku kulturu. Strani jezik (najčešće engleski) uvodi se najkasnije u 3. razredu, no brojne škole ga nude i ranije. U višim razredima uvodi se i drugi strani jezik.
Posebno je zanimljiva autonomija koju škole imaju u oblikovanju dijela nastavnog plana i programa – mogu prilagoditi satnicu, odabrati dodatne sadržaje ili se fokusirati na specifične teme važne za lokalnu zajednicu. Što se tiče satnice ona je slična kao u Hrvatskoj, no zanimljivo je da škole mogu rasporediti sate unutar razreda prema vlastitom planu, sve dok poštuju minimalne zahtjeve propisane državnim obrazovnim programom.
Minimalni nastavni zahtjevi: okvir koji škole mogu prilagođavati
Državni obrazovni program u Slovačkoj propisuje minimalni broj tjednih sati koje učenici trebaju imati za svaki predmet u drugom stupnju osnovne škole – dakle ukupno tijekom 5. do 9. razreda. Ti se brojevi ne odnose na satnicu u jednom razredu, već predstavljaju zbroj tjednih sati koje učenik treba ostvariti u petogodišnjem razdoblju.
Tako, primjerice, Slovački jezik i književnost mora biti zastupljen s najmanje 24 sata, Matematika s 21 sat, a Engleski jezik s 15 sati u tom razdoblju. Tjelesna i zdravstvena kultura ima najmanje 10 sati, dok su znanosti i društveni predmeti ravnomjernije raspoređeni: Biologija ima minimalno 7 sati, Fizika i Geografija po 6 sati, a Kemija najmanje 5 sati. Povijest je prisutna s najmanje 6 sati, a ostali predmeti poput Glazbene i Likovne kulture, Etike/Vjeronauka i Tehničke kulture kreću se između 4 i 5 sati tijekom cijelog ciklusa.
Škole same odlučuju kako će rasporediti te sate – u kojim razredima će se koji predmet izvoditi i koliko tjedno. Primjerice, Povijest, koja ima ukupno 6 tjednih sati tijekom pet godina, najčešće se izvodi po 1 sat tjedno od 5. do 8. razreda, dok se u 9. razredu uvodi 2 sata tjedno. Time se zadovoljava minimalni ukupni broj, a istodobno se omogućuje dublji rad u završnoj godini osnovne škole.
Sustav omogućuje veću fleksibilnost školama: mogu prilagoditi dinamiku poučavanja svojim učenicima, kombinirati predmete u tematske cjeline ili pojačati satnicu određenih područja sukladno interesima i prioritetima škole. Minimalni zahtjevi služe kao temeljna pedagoška sigurnosna mreža, dok se konkretna realizacija odvija kroz autonomne planove nastavničkih vijeća.
Osnivači škola i sustav financiranja: decentraliziran model s državnim standardom
Zanimljiva razlika između slovačkog i našeg školskog sustava odnosi se na status i upravljanje školama, odnosno na to tko je njihov osnivač i kako se osigurava financiranje. U Slovačkoj je sustav izrazito decentraliziran: osnovne škole mogu biti u nadležnosti općina, gradova, regija, ali i privatnih ili crkvenih institucija, koje također imaju pravo osnovati obrazovnu ustanovu. Takve škole, bez obzira na osnivača, moraju poštovati nacionalni kurikulum i standarde propisane koje propisuje Ministarstvo školstva.
Plaće učiteljima i nenastavnom osoblju, bez obzira na vrstu škole, isplaćuju se iz državnog proračuna, putem sustava tzv. „normativnog financiranja“. To znači da država školama dodjeljuje sredstva prema broju učenika – što je broj učenika veći, to su veći iznosi koji dolaze školi. Lokalni osnivači (npr. općina ili župa) odgovorni su za održavanje zgrade, opremanje škole i pokrivanje dodatnih troškova, dok je država ta koja određuje visinu plaća i osnovna sredstva za rad.
Zbog tog modela moguće su razlike među školama – škole u bogatijim općinama često imaju bolje uvjete rada i opremu, dok manje lokalne zajednice teže osiguravaju dodatna sredstva. Ipak, ključni obrazovni standardi – plaće učitelja, broj sati, program – ujednačeni su na nacionalnoj razini. U tom je smislu sustav istovremeno decentraliziran u upravljanju i centraliziran u osnovnom financiranju, što donosi i prednosti i izazove u praksi.
Učiteljske plaće u Slovačkoj i njihova pozicija u europskom kontekstu
U Slovačkoj, plaće učitelja variraju ovisno o iskustvu, obrazovanju i regiji. Prema podacima portala Platy.sk, 80% učitelja u osnovnim školama zarađuje bruto mjesečno između 1.133 i 2.136 eura. Nakon odbitka poreza i doprinosa, neto plaće se kreću između približno 900 i 1.600 eura mjesečno. U usporedbi s prosječnom neto plaćom u Slovačkoj, koja iznosi oko 1.123 eura mjesečno, učiteljske plaće su blizu ili nešto ispod prosjeka, ovisno o individualnim okolnostima.
Na razini Europske unije, učiteljske plaće u Slovačkoj spadaju među niže. Prema podacima Euronewsa, godišnje bruto početne plaće učitelja u Slovačkoj su ispod 10.000 eura, što ih svrstava među najniže u EU, zajedno s Latvijom, Mađarskom, Rumunjskom i Poljskom. Navedeno ukazuje na izazove u privlačenju i zadržavanju kvalificiranih učitelja, osobito u kontekstu konkurencije s drugim profesijama i migracije radne snage unutar EU.
Ocjenjivanje i školski uspjeh
Ocjenjivanje je numeričko i kreće od prvog razreda, a najviša ocjena označava se brojem 1, dok je najniža označena brojem 5, kao i u Njemačkoj. Nacionalni ispiti provode se u 5. razredu („Testovanie 5“) i 9. razredu („Testovanie 9“) i to samo iz slovačkog jezika i matematike, a u školama s mađarskim nastavnim jezikom i iz mađarskog jezika. Svrha ispita je procjena razine postignuća na razini škole, regije i države. No, u praksi rezultati često imaju dodatnu težinu – škole ih mogu koristiti kao jedan od kriterija pri upisu u srednje škole.
Upis u srednje škole: više modela, više mogućnosti
Nakon završetka osnovne škole (9. razreda), učenici se upisuju u srednje škole – gimnazije, strukovne škole, umjetničke škole ili konzervatorije. No, pristup srednjem obrazovanju u Slovačkoj nije jednoobrazan, jer neki učenici u srednju školu prelaze i ranije. Učenici s izraženim akademskim interesima mogu upisati osmogodišnju gimnaziju (osemročné gymnázium) već nakon 5. razreda, dakle u dobi od 11 godina.
Takve škole nude integrirani program osnovnog i srednjeg obrazovanja i smatraju se elitnijim putem za motivirane učenike. Neki učenici upisuju šestogodišnju gimnaziju nakon 7. ili 8. razreda, posebno ako su to jezične gimnazije, koje nude naglašeno učenje više stranih jezika i opću gimnazijsku naobrazbu.
Time se zapravo skrati boravak u osnovnoj školi, a ranije započinje specijalizacija i priprema za maturu. Poseban oblik čine tzv. male gimnazije (malé gymnáziá) koje obuhvaćaju obrazovanje od 5. do 9. razreda, dakle završetak obveznog obrazovanja. One su namijenjene učenicima koji žele opće obrazovanje, ali se ne planiraju pripremati za maturu odmah nakon toga. Za upis u mnoge srednje škole potrebno je položiti prijemne ispite, osobito u gimnaziji. Ti ispiti najčešće obuhvaćaju matematiku i slovački jezik, a kod jezičnih škola i provjeru jezične kompetencije. Osim toga, u obzir se uzimaju školski uspjeh u višim razredima, rezultati nacionalnih ispita te posebne sposobnosti ili portfolio (npr. kod glazbenih škola). Upis je kompetitivan, a motivacija učenika u završnim godinama osnovne škole izrazito je visoka.
Školska klima i profesionalni kontekst
Škola koju smo posjetili, Základná škola s materskou školou Kozárovce, primjer je integrirane odgojno-obrazovne ustanove koja u istom prostoru objedinjuje predškolski i osnovnoškolski odgoj, uključujući i posebne odjele za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, u koje većinom idu djeca romske nacionalne manjine. Riječ je o školi koja u manjoj lokalnoj zajednici djeluje kao središnje odgojno-obrazovno mjesto, s naglašenom inkluzivnom i socijalnom ulogom.
U radu s učenicima iz posebnih odjela angažirani su pedagoški asistenti i stručni suradnici, koji pružaju dodatnu podršku u učenju i socijalizaciji. Njihova je prisutnost vidljiva u svakodnevnom radu škole, osobito u nižim razredima, gdje aktivno sudjeluju u nastavi, izvannastavnim aktivnostima i radu s roditeljima.
Školska klima ostavlja dojam uredne, dobro organizirane i pedagoški tople sredine, u kojoj se njeguje partnerski odnos između učitelja i učenika te lokalne zajednice. Nastava se redovito odvija uz korištenje digitalnih alata, a učitelji imaju značajnu profesionalnu autonomiju u izboru nastavnih metoda, materijala i ritma rada. Roditelji su uključeni putem fizičkih bilježaka („žiacka knižka“) i online komunikacijskih sustava, a odnosi među nastavnicima obilježeni su suradnjom i razmjenom dobrih praksi.
Učitelji se redovito stručno usavršavaju – ne samo na razini predmeta, već i u području inkluzivnog obrazovanja, digitalne pedagogije i metodike rada s učenicima iz ranjivih skupina. Sustav profesionalnog razvoja je strukturiran, s jasno definiranim ulogama, mogućnostima napredovanja i podrškom ravnatelja. Takva organizacija rada pridonosi stabilnom i poticajnom školskom ozračju, u kojem se vidi nastojanje da se svakom učeniku, bez obzira na njegov socijalni ili obrazovni start, pruži prilika za rast i razvoj.
Digitalna podrška nastavi: više od dnevnika
Jedna od uočljivih razlika u organizaciji nastave u Slovačkoj odnosi se na način korištenja digitalnih alata u školama. Dok se kod nas e-Dnevnik koristi prvenstveno kao administrativni sustav – digitalna zamjena za klasičnu razrednu knjigu – u Slovačkoj digitalne platforme zauzimaju širu i aktivniju ulogu u svakodnevnoj nastavi.
Najčešće korišten sustav je EduPage, a škole samostalno odlučuju koju će platformu koristiti, jer ne postoji jedinstveni državni model. Te platforme ne služe samo za evidentiranje ocjena i izostanaka, već ih učitelji koriste za organizaciju nastave, planiranje rasporeda, zadavanje domaćih zadaća, izradu kvizova i testova, provođenje samoprovjere znanja te kontinuiranu komunikaciju s učenicima i roditeljima.
Roditelji u svakom trenutku putem mobilnih aplikacija mogu vidjeti ocjene, zadatke i povratne informacije koje učenici dobivaju. U tom smislu, slovački digitalni sustavi nisu samo administrativni alati, već i aktivni prostori učenja, što značajno mijenja dinamiku odnosa učitelj–učenik–roditelj.
Za razliku od e-Dnevnika, koji je usmjeren ponajprije na vođenje evidencije i komunikaciju s roditeljima, slovačke platforme predstavljaju produžetak učionice – digitalno okruženje u kojem se učenje i vrednovanje događaju u stvarnom vremenu, a ne samo bilježe unatrag.
Takav pristup omogućuje veću fleksibilnost učiteljima, bržu povratnu informaciju učenicima i veću uključenost roditelja u obrazovni proces.
Zaključak
Usporedba s radom osnovne škole u Kozárovcima otkriva sustav koji, unatoč skromnijim resursima i nižim učiteljskim plaćama, pokazuje niz karakteristika vrijednih promišljanja i primjene. Sustav koji učenicima daje više vremena za sazrijevanje, učiteljima veću metodološku autonomiju, a školama određenu slobodu u oblikovanju sadržaja i satnice, stvara prostor za fleksibilniji i kontekstualno osjetljiviji pristup poučavanju.
Posebno je upečatljiva razina angažiranosti u radu s ranjivim skupinama, kao i integriranost škole u zajednicu – ne samo kao mjesto znanja, nego i podrške, socijalne uključenosti i identitetskog razvoja. Iako izazova ne nedostaje, osobito kad je riječ o privlačenju i zadržavanju kvalitetnih kadrova, Slovačka pokazuje da održiva kvaliteta obrazovanja nije isključivo stvar financijske snage, već i organizacijskih rješenja, jasnih očekivanja i snažnog osjećaja svrhe među učiteljima.
Pogled izvana često nam osvijetli ono što u vlastitom sustavu uzimamo zdravo za gotovo – i upravo zato ovakve su mobilnosti dragocjen podsjetnik da su promjene moguće, ako ih promatramo otvoreno, učimo jedni od drugih i preispitujemo vlastite obrazovne rutine.
Literatura i izvori
- Eurydice. (n.d.-a). Slovakia: Overview. Education and Training – European Commission. Retrieved May 2025, from https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/national-education-systems/slovakia/overview
- Eurydice. (n.d.-b). Slovakia: Organisation of single structure education. Education and Training – European Commission. Retrieved May 2025, from https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/national-education-systems/slovakia/organisation-single-structure-education
- Eurydice. (n.d.-c). Slovakia: Teaching and learning in single structure education. Education and Training – European Commission. Retrieved May 2025, from https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/national-education-systems/slovakia/teaching-and-learning-single-structure-education
- EduPage. (n.d.). School communication and administration system. aSc Applied Software. Retrieved May 2025, from https://www.edupage.org
- Platy.sk. (2024). Plat učiteľa základnej školy na Slovensku. Profesia, s.r.o. Retrieved May 2025, from https://www.platy.sk/prieskumy-platov/ucitel-zakladnej-skoly
- Euronews. (2023, July 5). Teachers’ pay: Which countries pay the most and the least in Europe? Retrieved May 2025, from https://www.euronews.com/next/2023/07/05/teachers-pay-which-countries-pay-the-most-and-the-least-in-europe
- Ministerstvo školstva, vedy, výskumu a športu SR. (n.d.). Štátny vzdelávací program pre základné školy s vyučovacím jazykom slovenským. Retrieved May 2025, from https://www.minedu.sk/statne-vzdelavacie-programy/
- TimeCamp. (n.d.). Average salary in Slovakia. Retrieved May 2025, from https://www.timecamp.com/average-salary/slovakia/
- Štatistický úrad Slovenskej republiky. (2024). Priemerné mzdy v Slovenskej republike 2023. Retrieved May 2025, from https://www.statistics.sk
- Terensko promatranje i bilješke iz škole Základná škola s materskou školou Kozárovce [osobna zapažanja]. Erasmus+ mobilnost u sklopu projekta What’s STRONG with YOU?
