Dvije najpoznatije povijesne varijante kalendara su julijanski (sastavio ga je 46. godine prije Krista Sosigen na zahtjev Julija Cezara) te gregorijanski (sastavio ga je Luigi Ghiraldi 1582. godine na zahtjev pape Grgura XIII.). Danas je u većini zemalja u upotrebi gregorijanski kalendar pa tako i u Hrvatskoj.
Kako bi se lakše razumjela izrada ovih dviju najpoznatijih vrsta kalendara potrebno je poznavati pojam tropske godine.
Tropska godina je vrijeme potrebno Zemlji da jednom obiđe Sunce (odnosno vrijeme jedne Zemljine revolucije). Njeno prosječno trajanje je 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi – odnosno u decimalnom zapisu 365,2422 dana.
Julijanski kalendar
Prema julijanskom kalendaru jedna je godina trajala u prosjeku 365,25 dana što znači da postoji razlika između tropske godine i vremena zapisanog u julijanskom kalendaru. Svake je godine počinjena greška od 11 minuta i 14 sekundi pa će se prema tome svake 128-e godine javiti odstupanje 1 dana više i tako redom. Pogreška će biti sve veća zato što je prema julijanksom kalendaru svaka četvrta godina prijestupna – u 400 godina bit će 100 prijestupnih godina, stoga je prosječno trajanje jedne godine po julijanskom kalendaru jednako upravo onome što smo naveli: 365 + 100/400 = 365,25 dana.
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. godine prije Krista po kojemu je kalendar dobio ime, a koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća nakon čega se počeo koristiti Gregorijanski kalendar.
Julijanski kalendar i danas upotrebljavaju Ruska pravoslavna crkva, Antiohijska pravoslavna crkva, Gruzijska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj.
Također u primjeni julijanskog kalendara ustraju i neka katolička sela istočnog obreda na Žumberku.
Gregorijanski kalendar
Zbog prevelikih odstupanja od stvarne tropske godine, 1582. godine Luigi Ghiraldi na zahtjev pape Grgura XIII. sastavio gregorijanski kalendar. Razlika između Gregorijanskog i Julijanskog kalendara je ta što Gregorijanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski 100. U Gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične – osim ako su djeljive sa 400 – u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po Julijanskom, a obične po Gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14. dana. Na taj način u prosjeku jedna godina po gregorijanskom kalendaru traje 365 + 97/400 = 365,2425 dana.
Promjena u gregorijanskom kalendaru je i ta da se izbacilo 10 dana koji su bili višak zbog dotadašnje upotrebe julijanskog kalendara pa je nakon 4. listopada 1582. uslijedio 15. listopada 1582.
Tako se ljudsko mjerenje vremena vratilo što je moguće bliže pravilnom – što bliže stvarnoj, tropskoj godini od koje se svake godine prema gregorijanskom kalendaru odstupa za 0,0003 dana što je zanemariva pogreška jer se 1 dan viška javi tek nakon više od 3000 godina.
Gregorijanski kalendar je dobio ime po papi Gregoriusu (Grguru) XIII., i danas je u većini krajeva svijeta važeći kalendar. Ne koristi u svim zemljama današnjice, jer i dalje postoje hebrejski, kineski, julijanski i drugi kalendari.
Pravoslavne zemlje u svjetovnom životu su prihvatile Gregorijanski kalendar, no u crkvenom su zadržale Julijanski ili su prešle na Novojulijanski, tzv. Milankovićev kalendar.
