Kako riješiti konfliktnu situaciju u razredu?

Kako uspješno rješavati probleme i sukobe koji su neminovni u svakodnevnom okruženju učenika, a njihov najčešći uzrok je nedostatak komunikacije, u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji u Osijeku učenici su učili zajedno sa studentima na satu razrednika u korelaciji s nastavom Hrvatskoga jezika.

U školi profesorica Hrvatskoga jezika, koja je ove godine bila mentorica studentima odnosno budućim profesorima hrvatskoga jezika, odlučila je osmisliti jedan sat razrednika za svoj prvi razred na kojem bi u aktivnostima sata bili uključeni i studenti i učenici. Budući  da su se studenti u okviru svoje praktične nastave savjesno i vrijedno pripremali za sate prethodne nastave Hrvatskoga jezika, sa zanimanjem su prihvatili i ovaj izazov koji će im sigurno pomoći da uspješnije vode buduće učenike, a učenicima će olakšati svakodnevnu komunikaciju ne samo s vršnjacima već općenito u društvenoj zajednici.

S obzirom da su se učenici prvih razreda ne tako davno upravo na satu Hrvatskoga jezika upoznali s tematskom cjelinom Drama pobunjenoga pojedinca, Književni vremeplov, ovaj sat razrednika zamišljen je kao primjer sata korelacije koji je usklađen s odgojno-obrazovnim ishodima (Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstovima Antigona i Nora te primjerima iz stvarnoga okruženja) te ishodima međupredmetnih tema.  (goo C.3.3. koji se odnose na uključivanje učenika u aktivno slušanje u kvalitetnoj komunikaciji te primjenjuje načine nenasilnoga rješavanja sukoba i primjere nenasilnoga otpora odnosno preuzima ulogu medijatora koji promiče kvalitetu života u svojoj zajednici). U suradnji sa studentima dogovoreno je da studenti osmisle zadatak “za zagrijavanje” kako bi učenicima pomogli da se što bolje opuste te da budu što je moguće više otvoreni za suradničko učenje i timski rad. U uvodnom dijelu sata studenti su se ukratko na zanimljiv način predstavili učenicima, a zatim je jedan student zamolio učenike da se svatko od njih predstavi tako što će uz svoje ime dodati neki karakterističan pridjev, a koji započinje početnim slovom njihova vlastitoga imena, kao npr. simpatična Sibill, lukavi Luka,  što je učenicima bilo prilično uzbudljivo. Zatim je profesorica, inspirirana književnim tekstovima tematske cjeline Drama pobunjenoga pojedinca, najavila uvodnu temu sata “Kako riješiti konfliktnu situaciju?” služeći se ppt prezentacijom. Za ovu temu prikladne materijale pronašla je na internetskoj stranici Foruma za slobodu na kojoj je objavljen i veliki broj korisnih radionica u okviru projekta “Pokreni promjenu”. Objasnila je učenicima ključne riječi kao što su konflikt, konfliktna situacija, stilovi rješavanja sukoba (natjecanje, prilagođavanje, izbjegavanje, kompromis i suradnja) te najavila ishode odnosno naglasila je učenicima da će po završetku sata moći unaprijediti komunikacijske kompetencije, usvojiti osnove rješavanja sukoba te naučiti razliku između raznih vrsta rješavanja sukoba, postavila im je nekoliko pitanja koja su se odnosila na njihovo dosadašnje iskustvo u konfliktnim situacijama. Uslijedilo je formiranje učenika u pet skupina u koje je bio uključen po jedan student, a kojemu je bila dodijeljena uloga moderatora. Studentima su prethodno bile proslijeđene smjernice za stilove rješavanja sukoba te je svaki student imao zadatak potaknuti učenike na razradu samo jednoga od stilova koji su potom trebali primijenili za rješavanje svoje konfliktne situacije. Svaka skupina imala je zadatak prisjetiti se jedne konfliktne situacije iz svoje svakodnevnice te dramatizirati predloženi stil, što je učenike dodatno potaknulo da izraze svoju kreativnost. Moderatori su, osim što su upućivali učenike u svoje zadatke, nastojali poticati sve učenike da što aktivnije surađuju, posebno one koji su inače asocijalni i imaju problema s društvom. Nakon što su učenici odradili svoje zadatke, svaka je skupina predstavila svoj stil rješavanja sukoba nastojeći što vjernije prikazati svoju ulogu. Učenici su bili vrlo motivirani i kreativni te su izrazito vješto odigrali svoje uloge. Na kraju izlaganja učenici su raspravljajući iznosili svoje dojmove o svih pet stilova rješavanja sukoba, prokomentirali prednosti i nedostatke pojedinih stilova te su se složili oko odabira najprikladnijega stila – a to je stil suradnje.