Navedene mjere dijele se u tri kategorije:
- osobna izjava
- procjena dobi
- potvrđivanje dobi.
Osobna izjava uključuje metode u kojima osoba navodi svoju dob ili potvrđuje kojoj dobnoj skupini pripada. Najčešće se navedena provjera temelji na unošenju datuma rođenja, dobi ili izjavljivanjem kako je starija od određene dobi što pritom potvrđuje klikom na gumb.
Procjena dobi uključuje metode koje pružatelju usluge omogućuju da utvrdi vjerojatnu dob, dobnu skupinu korisnika ili procjeni je li korisnik određene dobi.
Potvrđivanje dobi je sustav koji se pak oslanja na određene identifikatore koji pružaju visok stupanj pouzdanosti u određivanju dobi korisnika.
Vidljivo je kako kategorije zapravo procjenjuju ili potvrđuju dob. Procjenom dobi ona se tek približno određuje, dok potvrđivanjem dobi omogućuje se da se s određenom razinom sigurnosti utvrdi stvarna dob osobe. Korištenje metoda ima za svrhu da ograniči pristup određenim dobnim skupinama na sadržaje na internetu koji nisu prikladni za njihovu dob – dakle da se ne dopusti pristup maloljetnicima sadržajima za odrasle, ali također metodama se može i ograničiti pristup odraslim osobama sadržajima za maloljetnike (Europska komisija, 2025a).
Izjavljivanje dobi pokazala se kao nedovoljna metoda s obzirom na to da djeca upisuju netočnu dob. No mnoge se platforme oslanjaju na navedenu metodu. Verifikacija dokumentom je prihvatljivija metoda ali postoje određena tehnička ograničenja a javlja se i problematika privatnosti. Slično je i s metodom verifikacije putem kreditnih kartica. Iako danas je sustav moguće zaobići korištenjem prepaid kartica.
Biometrijska procjena dobi analizira fotografiju lica, međutim i kod ove metode postoji problem privatnosti, točnosti i potencijalne diskriminacije. Povjere trećih strana, poput mobilnih operatera ili državnih identifikacijskih sustava predstavljaju kvalitetno potencijalno rješenje u verifikaciji dobi (Stardust i dr., 2024; Le Clerc i dr., 2025).
Zaštita maloljetnika jedan je od ključnih ciljeva EU. Platforma se smatra dostupnom maloljetnicima kad ih izrijekom dopušta u uvjetima korištenja, kad je usluga na njih usmjerena ili ju oni pretežno koriste, odnosno kad je pružatelj svjestan da među korisnicima ima maloljetnika. U tom slučaju mora ugraditi visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite u sam dizajn sučelja, te po potrebi primjenjivati norme ili kodekse zaštite djece (Europski parlament, 2022).
Europska komisija predlaže stoga da Europska lisnica za digitalni identitet (eID) postane sigurno, pouzdano i privatno sredstvo elektroničke identifikacije, a svaka država članica dužna je do kraja 2026. svojim građanima staviti na raspolaganje jednu lisnicu radi sigurne autentifikacije te pohrane, dijeljenja i potpisivanja digitalnih dokumenata.
Prednosti eID ogledaju se u lakšem pristupu javnim i privatnim uslugama za građane, jačoj zaštiti osobnih podataka uslijed strogih sigurnosnih standarda te manjim administrativnim opterećenjem i nižim troškovima autentifikacije (Europska komisija, 2025b).
Aktualno stanje razvoja EU alata za verifikaciju dobi moguće je pogledati na poveznici https://ageverification.dev/. Važno je svakako istaknuti kako internet platforme samostalno odabiru metodu procjene ili potvrđivanja dobi vodeći brigu o preciznosti metode odnosno točnosti utvrđivanja dobi korisnika, pouzdanosti metode u realnim okolnostima, otpornosti zaobilaženja odabrane metode, neintruzivnosti u prava korisnika te brigom da odabrana metoda ne bude diskriminirajuća za određene korisnike.
Europska komisija smatra kako osobna izjava glede vlastite dobi ne ispunjava uvjete otpornosti i preciznosti stoga je ne smatra primjerenom metodom koja osigurava visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštitu maloljetnika (Europska komisija, 2025a).
Literatura:
- Europska komisija. (2025a). Smjernice o mjerama za postizanje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu, u skladu s člankom 28. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/2065. URL: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202505519
- Europska komisija. (2025b). Europski digitalni identitet. URL: https://commission.europa.eu/topics/digital-economy-and-society/european-digital-identity_hr
- Europski parlament. (2022). Akt o digitalnim uslugama. URL: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32022R2065
- Le Clerc, M. D., Ling, T., Tam, J., Manvel, A., McGovern, J. i Dehnam, E. (2025). Age assurance and privacy: Regulatory trends in youth online protection. URL: https://connectontech.bakermckenzie.com/age-assurance-and-privacy-regulatory-trends-in-youth-online-protection/
- Stardust, Z., Obeid, A., McKee, A. i Angus, D. (2024). Mandatory age verification for pornography access: Why it can’t and won’t ‘save the children’. Big Data & Society, 11(2). URL: https://doi.org/10.1177/20539517241252129
