Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je 2013. godine pokrenuo posebnu manifestaciju pod nazivom Mjesec hrvatskoga jezika. Potaknuti činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja 2013. godine postao službeni jezik Europske unije, organizatori su željeli podići razinu svijesti svih govornika hrvatskoga jezika o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnog identiteta – materinskog jezika.
Međunarodni dan materinskoga jezika (21. veljače) određen je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, dok je njegov završetak 17. ožujka, na dan objave “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika” iz 1967. godine. Hrvatski sabor 1997. godine utemeljio je Dane hrvatskoga jezika, koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.
Ovom se manifestacijom nastoji istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. (preuzeto s http://ihjj.hr/stranica/mjesec-hrvatskoga-jezika/23/)
Kako bi obilježila Mjesec hrvatskoga jezika, škola je ugostila jezikoslovku, kroatisticu i dijalektologinju, dr. sc. Anitu Celinić, znanstvenicu s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odsjeka za dijalektologiju, inače Krapinčanku. Susret je organizirala školska knjižničarka Suzana Pracaić.
Predavanju su prisustvovali učenici osmih razreda, njih sedamdesetak, u pratnji učiteljica hrvatskoga jezika Jasne Leljak, Mire Benc i Andreje Klasić, učiteljice povijesti Danijele Pavić Wasal te učiteljice tjelesne i zdravstvene kulture Ane Poljak. Susretu su se pridružile i pedagoginja Ema Klemar te ravnateljica dr. sc. Vlatka Družinec Tušek. Tema predavanja bila je “Kajkavsko narječje hrvatskoga jezika”.
Na početku susreta knjižničarka Suzana Pracaić pozdravila je sve prisutne i istaknula razlog poziva dr. sc. Anite Celinić upravo u ožujku, naglasivši da ovo nije književni susret, iako je gošća vrsni poznavalac hrvatskoga jezika. Voditeljice konferanse, učenice 8. c razreda Franka Ivanjko i Tea Sinković, predstavile su gošću.
Uvod u temu predavanja bila je recitacija pjesme “Furt mam cajta” na kajkavskom narječju, autorski rad učenice osmog razreda Područne škole Donja Šemnica, Ane Marije Voljavec, koja ju je i izvela.
Dr. sc. Anita Celinić sudionicima je približila pojmove dijalektologije te objasnila što radi dijalektolog. Učenici su saznali značenje pojma “mjesni govor”, kako se govor razlikuje od sela do sela, na koji način dijalektolozi istražuju govore te kako mladi sve manje koriste svoj materinski govor, a jezik ako se ne govori, izumire.
Gošća je prikazala i čitala ulomke iz digitalne knjige “Nachin jabuke zemelyzke szaditi” Ivana Krstitelja Lalanguea, prve stručne tiskane knjige o sadnji i uzgoju krumpira na hrvatskome jeziku iz 18. stoljeća. Također, predstavila je kartu govornog područja kajkavskoga narječja koje se proteže i izvan granica Hrvatske te govorila o svom radu na “Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika”.
Posebnu poruku mladima uputila je naglasivši kako se ne smiju sramiti svoga mjesnog govora, već ga trebaju njegovati, razvijati dijalektnu toleranciju i uvažavati bogatstvo jezičnih raznolikosti.
Na kraju predavanja sudionici su se zabavili i nasmijali pogađajući nazive predmeta na kajkavskom narječju. Učenice Tea i Franka zahvalile su gošći na dolasku i podijeljenom znanju, istaknuvši kako im je predavanje pomoglo da bolje razumiju bogatstvo hrvatskoga jezika i važnost njegovih dijalekata. Susret zaključujemo stihovima Ana Marijine kajkavske pjesme i važnom porukom o vrijednosti vremena u životu:
“Nu, kak bile da bile,
jas vam misljim da je najpametnejše
h živlenju biti kak ja:
FURT METI CAJTA!!!”
