U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) s Knjižnicom, Ministarstvom kulture i medija i dječjim vrtićima Grada Zagreba Špansko i Remetinec 1. listopada 2021. godine održat će se hibridni stručni skup pod nazivom Važnost čitanja od najranije dobi.
U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u srijedu 29. rujna 2021. godine u 11 sati održat će se predstavljanje Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima.
U petak 17. rujna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je Drugi stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki: Obvezni primjerak – razvoj i uloga. Organizator Skupa bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u organizaciji Komisije za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) i NSK u petak 17. rujna 2021. godine održat će se drugi stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki pod nazivom Obvezni primjerak – razvoj i uloga.
Odjel Zaštita i pohrana zaprimio je deset izvornih svezaka enciklopedije Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers, čiji su glavni urednici bili Denis Diderot i Jean le Rond d’Alembert, radi njihova pregleda i pohrane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Dana 7. kolovoza 1494. godine tiskano je prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i portala Glagoljica.hr.
Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) objavljen je online u sunakladništvu NSK, Hrvatskoga državnog arhiva i Muzejskoga dokumentacijskog centra.
Unatoč tomu što se Sajam u Leipzigu ni ove godine nije održao, Zaklada Stiftung Buchkunst organizirala je žiriranje knjiga u sklopu godišnjeg natječaja Best Book Design from all over the World.
Vladimir Nazor jedan je od najistaknutijih pisaca hrvatske književnosti. Prešao je put od pjesnika početnika u traženju svojega vlastitog puta, preko nacionalno angažiranoga poetskog tribuna, ponesenoga mitološkim i povijesnim hrvatskim i šire slavenskim motivima te potrebom za osvješćivanjem i prosvjećivanjem istarskoga puka, do pjesnika dionizijske životne radosti i panteističkoga zanosa prirodom, koja se prije svega napaja na izvoru poganskoga klasicizma te starozavjetnih biblijskih tekstova.
Digitalno objedinjavanje građe i podataka, izgradnja suradničkih sustava te promocija i daljnji razvoj digitalizacije građe u RH, bili su središnja tema desetog Festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-festa.