Legendarna priča o postojanju Djeda Božićnjaka uveseljava generacije i generacije djece i školaraca. Roditelji djeci pričaju priču o Djedici, uče ih kako trebaju biti dobri ako žele da ih Djedica posjeti. Također, pisanje pisama s listom želja postalo je uobičajeno.
Zdravi stil života od neprocjenjive je važnosti upravo u ovom životnom razdoblju. Dječji organizam intenzivno raste i razvija se, a to je praćeno naglim intelektualni i emocionalni napretkom. Kako bi dijete u svakom od tih područja moglo ostvariti svoj maksimalni potencijal, životni uvjeti djeteta moraju biti najbolji mogući.
Što bi se dogodilo kad biste dopustili svom djetetu da samo odluči što će, kada i gdje pojesti? Hoće li polako ili brzo steći loše prehrambene navike, odabirajući čokoladu, kekse i kolače? Hoće li se razboljeti ili udebljati? Ili će postati zdravije i sretnije?
Mnoštvo je aktivnosti koje nastavnici provode radi razvijanja socijalnih vještina kod učenika. Njihova je želja da učenici razviju puni potencijal, a jedan od preduvjeta za to je upravo afirmativno razredno ozračje.
Negdje oko početka puberteta nešto se čudno dogodi s našim unutarnjim biološkim satom. Odjednom počinje produljivati svoj “rad” što uzrokuje da je tinejdžerima teško zaspati navečer. Kada dođe vrijeme za počinak, tijelo ih jednostavno “tjera” da ostanu budni još par sati.
Višesatno gledanje u ekrane pametnih telefona, tableta i ostalih sličnih uređaja postala je naša svakodnevica. Osim što su poslovi 21. stoljeća usko vezani uz računala, svoje slobodno vrijeme počeli smo sve više provoditi uz pametne uređaje. Roditeljima, djeci, pa i bakama i djedovima, promijenile su se navike korištenja medija, što dovodi i do promjena u obiteljskim odnosima.
U prvom smo dijelu teksta pisali o mogućim razlozima zašto dijete ne želi ili odbija ići u školu. Među navedenim razlozima bilo je vršnjačko zlostavljanje, koje danas osim u fizičkom obliku dolazi i u obliku virtualnog zlostavljanja (eng. cyberbullying), loše ocjene i uspjeh u školi, životne promjene poput preseljenja u drugu školu ili grad.
Gotovo da i ne postoji roditelj koji u školskom obrazovanju svojeg djeteta nije doživio da dijete odbija ići u školu. Uglavnom je riječ o bezazlenim situacijama u kojima se izbjegavaju određeni testovi, obveze ili se radi i o mogućem testiranju roditelja i dokle se mogu pomaknuti određene granice.
Godine 2015. dvadesetdvogodišnji dizajner web stranica Jacky Alciné doživio je neugodno iznenađenje: gledajući svoje slike s društvom, primijetio je da servis Google slike njegovu prijateljicu crne boje kože označava (tag) kao gorilu. Podrazumijevajući da se radi o pogrešci, prijavio je problem tvrtki Google. Tvrtka se duboko ispričala, i za nekoliko sati primijenila je jednostavnu ‘zakrpu’: privremeno je blokirala svoje algoritme za prepoznavanje gorila (Kasperkevic 2015).
Vaš je tinejdžer samostalna mlada osoba, koja ostavlja dojam da je upoznata s prednostima i nedostacima s kojima se susreće na društvenim mrežama. Tinejdžerima i mladim ljudima, društvene su mreže poput normalnog odlaska na kavu, međutim bez obzira na samosvjesnost doba u kojem žive, nisu uvijek upoznati s potencijalnim rizicima i opasnostima u koje se mogu dovesti.