Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.
Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.
Ironično, ali opstanak krupnih kopnenih sisavaca danas je u potpunosti u rukama ljudi koji su ih i dotjerali do ruba izumiranja. Uzgoj u zatočeništvu, nadziranje i ograničavanje trgovine i posebne akcije usmjerene na pojedine skupine sisavaca samo su neki od načina njihove zaštite.
Potaknuto brojnim televizijskim serijalima emitiranim proteklih par godina, poraslo je zanimanje javnosti za dio medicine i kriminalistike koju nazivamo forenzika. Umjesto akcijskih junaka i majstora borilačkih vještina, glavne uloge dobili su „policajci u bijelom“ koji zapletene kriminalističke slučajeve rješavaju u tišini moderno opremljenih laboratorija.
Newtonovi zakoni gibanja i gravitacije položili su stabilan temelj fizici, a izvan svijeta subatomskih čestica i brzina bliskih svjetlosti vrijede i danas. Antičke predodžbe o gibanju sažeo je Aristotel (394. – 322. pr. Kr.) u svojoj Fizici. On je sva opažena gibanja podijelio na prirodna i prisilna. Prirodno se gibanje – primjerice kružno gibanje nebeskih tijela i slobodni pad – odvija bez ljudskog uplitanja.
Najmanja ljudska zajednica jest obitelj, a model vlasti u današnjim društvima postavljen je još u pretpovijesnoj obitelji. Životinje koje žive u skupinama – čopori vukova ili jata ptica – najčešće poznaju hijerarhiju, jer neke jedinke dominiraju nad drugima. Isto opažamo i kod čovjekovih najbližih srodnika, čovjekolikih majmuna, i to u skupinama razne veličine.
Više od stotinu vrsta sova nastanjuje skoro sve dijelove svijeta i gotovo svaka od njih se odlikuje lako prepoznatljivim izgledom. Znanstvenici danas vjeruju kako je prva ptica nalik sovi živjela u kasnom mezozoiku, prije 248 do 65 milijuna godina. Međutim, sove su svoj izgled sličan današnjem dobile tek u razdoblju od prije 25 do 10 milijuna godina.
Kada je Titanic, tada najmoderniji brod na svijetu, desetoga travnja isplovljavao iz Southhamptona na svoje prvo putovanje, nitko nije mogao ni zamisliti koja će ga sudbina zadesiti. Dvadeset minuta prije nego što im je završila smjena, Frederick Fleet i Reginald Lee koji su stajali u promatračnici, 35 metara iznad površine mora, ugledali su na udaljenosti od oko 500 metara golemu santu leda koja je svakim trenutkom postajala sve bližom. Sudar je bilo nemoguće izbjeći.
Matoš ga je nazvao Augustom Prvim – i ne bez razloga. Puno desetljeće (1871.-1881.) vladao je Šenoa hrvatskom književnošću, pa se to razdoblje u njezinoj povijesti često naziva Šenoino doba. Šenoa je nesumnjivo središnja ličnost hrvatske književnosti devetnaestoga stoljeća. Tvorac hrvatskoga modernog romana, pjesnik, pripovjedač, kritičar, prevoditelj, feljtonist, reformator kazališta, novinar, Šenoa je čitavo jedno književno razdoblje obilježio svojim imenom.
Mikroorganizmi se golim okom ne vide, no njima je ispunjen svijet. Iako vidljivi samo mikroskopom, bakterije, virusi, gljivice i sićušna jednostanična stvorenja – odigrali su ključnu ulogu u povijesti života na Zemlji. Bakterije su bile prvi oblik života koji se pojavio na našem planetu, a dogodilo se to prije 3,5 do 4 milijarde godina.