Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.
Dijamant je mineral sastavljen od čistog ugljika i najtvrđi materijal u prirodi, a što ga zajedno s visokom disperzijom svjetlosti čini vrlo pogodnim za izradu nakita. Dijamanti se mogu naći u unutrašnjosti zemlje na raznim dubinama gdje se kopaju poput svake druge rude.
Matoš je živio samo četrdeset i jednu godinu, ali ta četrdeset i jedna godina ravna je cijelom stoljeću patnje i gotovo isto tolikom razdoblju stvaralačke plodnosti. Antun Gustav Matoš rođen je godine 1873. u učiteljskoj obitelji. Rodio se u Tovarniku (Srijem), ali je odrastao u Zagrebu. U mladosti je učio svirati violončelo, ovladavši njime toliko da se poslije mogao baviti glazbom kao profesionalni orkestralni glazbenik.
Svaki put kad upalite računalo sjetite se najvećeg znanstvenika u povijesti, jer se izmjenična struja proizvodi u Teslinom trofaznom generatoru, prenosi se Teslinom visokonaponskom mrežom, Teslina zavojnica daje napon za sliku na monitoru, a bežični miš radi putem radiovalova, koje je prvi proizveo Tesla.
Iako zvuči pomalo nevjerojatno, nedavna istraživanja pokazuju da su ljudi za žvakanjem guma i smola ludi već tisućama godina. Naime, nedavno je otkriveno da su i ljudi mlađeg kamenog doba poznavali gume za žvakanje, odnosno da su žvakali brezinu smolu i to prije više od 5000 godina. Teško da bismo to žvakanje mogli nazvati užitkom jer zapravo se radi o tome da brezina smola sadrži karbolnu kiselinu koja je snažan antiseptik i koja pomaže protiv upala u ustima.
Svima je poznata privlačna snaga umjetnosti. Ona, međutim, ima i određenu društvenu funkciju: stvara mogućnost za zaradu, nadahnjuje ljude vjerom, oplemenjuje našu okolinu i podiže ugled pojedinca i zajednice. Prije nego što razmotrimo ulogu umjetnosti u ljudskome društvu, valjalo bi se kratko podsjetiti koliko umjetnost ima rodova.
Veliki talijanski umjetnik Leonardo da Vinci bio je jedan od najvećih genija koji je ikad živio. Ono što je za njega najznačajnije jest njegova mnogostruka nadarenost. Većina genija se ističe samo na jednom području, na primjer u komponiranju glazbe ili u istraživanju tajna prirode. Leonardo da Vinci bio je slikar, kipar, astronom, botaničar, stručnjak za anatomiju ljudskog tijela i za još mnoga druga područja znanosti i umjetnosti.
Ove jedinstvene sisavce, sposobne za ustrajan i snažan let, možemo naći u svim kopnenim staništima, izuzev polarnih i visokih planinskih područja. Zna se da šišmiši postoje već najmanje 50 milijuna godina: gotovo potpuno očuvan kostur šišmiša poznatog pod nazivom Icaronycteris potječe iz razdoblja eocena.
Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Rođen je 1756. godine u Salzburgu gdje mu je otac službovao kao glazbenik na dvoru kneza-nadbiskupa. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Još je kao dječarac ne samo izvrsno svirao nego i skladao pa je tako već s dvanaest godina napisao prvu operu!
U krošnjama drveća tropskih šuma srednje i Južne Amerike, ovješeni o grane čvrstim pandžama i viseći glavom prema dolje žive neobično simpatične i nadasve spore životinje – ljenjivci. U tom položaju provedu gotovo čitav život – hrane se, spavaju, pare se i rađaju okrenuti naglavačke. Prije nekoliko desetaka tisuća godina Zemljom je hodalo 10 puta više vrsta ljenjivaca nego danas. Neki od njih su bili golemih dimenzija, veliki poput slona.