Više od stotinu vrsta sova nastanjuje skoro sve dijelove svijeta i gotovo svaka od njih se odlikuje lako prepoznatljivim izgledom. Znanstvenici danas vjeruju kako je prva ptica nalik sovi živjela u kasnom mezozoiku, prije 248 do 65 milijuna godina. Međutim, sove su svoj izgled sličan današnjem dobile tek u razdoblju od prije 25 do 10 milijuna godina.
Kada je Titanic, tada najmoderniji brod na svijetu, desetoga travnja isplovljavao iz Southhamptona na svoje prvo putovanje, nitko nije mogao ni zamisliti koja će ga sudbina zadesiti. Dvadeset minuta prije nego što im je završila smjena, Frederick Fleet i Reginald Lee koji su stajali u promatračnici, 35 metara iznad površine mora, ugledali su na udaljenosti od oko 500 metara golemu santu leda koja je svakim trenutkom postajala sve bližom. Sudar je bilo nemoguće izbjeći.
Matoš ga je nazvao Augustom Prvim – i ne bez razloga. Puno desetljeće (1871.-1881.) vladao je Šenoa hrvatskom književnošću, pa se to razdoblje u njezinoj povijesti često naziva Šenoino doba. Šenoa je nesumnjivo središnja ličnost hrvatske književnosti devetnaestoga stoljeća. Tvorac hrvatskoga modernog romana, pjesnik, pripovjedač, kritičar, prevoditelj, feljtonist, reformator kazališta, novinar, Šenoa je čitavo jedno književno razdoblje obilježio svojim imenom.
Mikroorganizmi se golim okom ne vide, no njima je ispunjen svijet. Iako vidljivi samo mikroskopom, bakterije, virusi, gljivice i sićušna jednostanična stvorenja – odigrali su ključnu ulogu u povijesti života na Zemlji. Bakterije su bile prvi oblik života koji se pojavio na našem planetu, a dogodilo se to prije 3,5 do 4 milijarde godina.
Iako se nama Zemlja čini velikom, ona je zapravo sićušna u usporedbi s četiri divovska planeta što leže u vanjskom dijelu Sunčeva sustava. Ti su planeti – gledano od Sunca – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Jupiter je pravi div i promjer mu je 11 puta veći od Zemljinog. On je dvaput masivniji od svih ostalih planeta uzetih zajedno.
Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.
Dijamant je mineral sastavljen od čistog ugljika i najtvrđi materijal u prirodi, a što ga zajedno s visokom disperzijom svjetlosti čini vrlo pogodnim za izradu nakita. Dijamanti se mogu naći u unutrašnjosti zemlje na raznim dubinama gdje se kopaju poput svake druge rude.
Matoš je živio samo četrdeset i jednu godinu, ali ta četrdeset i jedna godina ravna je cijelom stoljeću patnje i gotovo isto tolikom razdoblju stvaralačke plodnosti. Antun Gustav Matoš rođen je godine 1873. u učiteljskoj obitelji. Rodio se u Tovarniku (Srijem), ali je odrastao u Zagrebu. U mladosti je učio svirati violončelo, ovladavši njime toliko da se poslije mogao baviti glazbom kao profesionalni orkestralni glazbenik.
Svaki put kad upalite računalo sjetite se najvećeg znanstvenika u povijesti, jer se izmjenična struja proizvodi u Teslinom trofaznom generatoru, prenosi se Teslinom visokonaponskom mrežom, Teslina zavojnica daje napon za sliku na monitoru, a bežični miš radi putem radiovalova, koje je prvi proizveo Tesla.
Iako zvuči pomalo nevjerojatno, nedavna istraživanja pokazuju da su ljudi za žvakanjem guma i smola ludi već tisućama godina. Naime, nedavno je otkriveno da su i ljudi mlađeg kamenog doba poznavali gume za žvakanje, odnosno da su žvakali brezinu smolu i to prije više od 5000 godina. Teško da bismo to žvakanje mogli nazvati užitkom jer zapravo se radi o tome da brezina smola sadrži karbolnu kiselinu koja je snažan antiseptik i koja pomaže protiv upala u ustima.