Tko su „staklene“ žabe, što radi „svjetleća“ riba, koji je najteži kukac na svijetu, što je sladoledna mahuna, gdje se nalazi najveća skupina sisavaca na Zemlji, koje životinje su prave mudrice a koje su najglasnije? Saznajte u nastavku.
Tko su „staklene“ žabe, što radi „svjetleća“ riba, koji je najteži kukac na svijetu, što je sladoledna mahuna, gdje se nalazi najveća skupina sisavaca na Zemlji, koje životinje su prave mudrice a koje su najglasnije? Saznajte u nastavku.
Kiša i ostale padaline što padnu na tlo stalno otječu u obliku potočića, potoka, rječica i rijeka, te se spajaju i čine veliki vodeni tok koji postaje široka rijeka. Mnoge se rijeke ulijevaju u more.
Gepard je mačka koja je u davnini živjela od Indije do Afrike dok se sada može naći samo u Africi. Zbog smanjenja njegovog velikog lovnog područja gepard je u današnje vrijeme skoro pred izumiranjem.
Kako i zašto se mijenjaju godišnja doba? Zbog čega je ljeti toplo, a zimi hladno? Zašto dani u proljeće postaju duži? Zašto su zimi noći duže?
Kukci, mravi, pauci i stonoge su među najboljim čistačima gradova, a to je dokazao i nedavno provedeni eksperiment u New Yorku prilikom kojeg su ovi kukci očistili zaista impresivne količine hrane bačene na tlo.
Europska noć šišmiša obilježava se svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša zbog pada njihove brojnosti u svijetu. Mnoge od 45 europskih vrsta šišmiša danas su ugrožene, a neke su čak i pred izumiranjem.
Ledeni brijegovi ili sante leda koji veličanstveno izgledaju, predstavljaju veliku opasnost za brodove. Jedna od najvećih nesreća na moru dogodila se kad je veliki prekooceanski brod Titanic, u noći 14. travnja 1912. godine, udario o santu leda. Tada je stradalo 1 513 ljudi. Više o brodu i potonuću možete pronaći na Portalu za škole.
Svatko voli ukrasiti svoj dom svježim cvijećem i tuguje što ono brzo vene u vazama. No, postoje neka sredstva koja će produžiti vijek trajanja vašeg rezanog cvijeća. Svježinu ćete rezanom cvijeću produžiti redovitim mijenjanjem vode i podrezivanjem.
Pod pojmom autohtone pasmine podrazumijeva se pasmina određene vrste domaće životinje usko povezane za određeno zemljopisno područje i podneblje. Autohtona pasmina nastaje dugotrajnim i sustavnim križanjima dviju ili više pasmina određene vrste, a njen nastanak smatra se dijelom nacionalnog identiteta (stvorena u svrhu što bolje adaptacije i lakšeg uzgoja na određenom području).
Mađarski botaničar Arpad Degen 1907. godine otkrio je zasigurno jednu od najrjeđih endema svjetske flore – velebitsku degeniju.