Kukci, mravi, pauci i stonoge su među najboljim čistačima gradova, a to je dokazao i nedavno provedeni eksperiment u New Yorku prilikom kojeg su ovi kukci očistili zaista impresivne količine hrane bačene na tlo.
priroda
Europska noć šišmiša
Europska noć šišmiša obilježava se svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša zbog pada njihove brojnosti u svijetu. Mnoge od 45 europskih vrsta šišmiša danas su ugrožene, a neke su čak i pred izumiranjem.
Kako nastaju sante leda
Ledeni brijegovi ili sante leda koji veličanstveno izgledaju, predstavljaju veliku opasnost za brodove. Jedna od najvećih nesreća na moru dogodila se kad je veliki prekooceanski brod Titanic, u noći 14. travnja 1912. godine, udario o santu leda. Tada je stradalo 1 513 ljudi. Više o brodu i potonuću možete pronaći na Portalu za škole.
Kako se brinuti o kućnim biljkama
Svatko voli ukrasiti svoj dom svježim cvijećem i tuguje što ono brzo vene u vazama. No, postoje neka sredstva koja će produžiti vijek trajanja vašeg rezanog cvijeća. Svježinu ćete rezanom cvijeću produžiti redovitim mijenjanjem vode i podrezivanjem.
Hrvatske autohtone pasmine pasa (prvi dio)
Pod pojmom autohtone pasmine podrazumijeva se pasmina određene vrste domaće životinje usko povezane za određeno zemljopisno područje i podneblje. Autohtona pasmina nastaje dugotrajnim i sustavnim križanjima dviju ili više pasmina određene vrste, a njen nastanak smatra se dijelom nacionalnog identiteta (stvorena u svrhu što bolje adaptacije i lakšeg uzgoja na određenom području).
Velebitska degenija
Mađarski botaničar Arpad Degen 1907. godine otkrio je zasigurno jednu od najrjeđih endema svjetske flore – velebitsku degeniju.
Životinje oko nas: Rijeke (drugi dio)
Po definiciji, rijekom se smatra veliki prirodni vodotok kojim teče slatka voda. Svaka rijeka ima svoj izvor ili vrelo (koji se nalazi u planinama i brdima) i kraj ili ušće kod kojeg se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero ili more. Neke rijeke djelomično teku ispod zemlje kroz krški sustav i završavaju u ponorima te se nazivaju rijekama ponornicama (u Hrvatskoj su to rijeke Gacka i Lika).
Zašto zebre imaju pruge
Znanstvenici imaju novi odgovor na staro pitanje zašto zebre imaju pruge. Čini se da pruge služe kao loše “piste” koje zbunjuju muhe što se hrane krvlju i prenose bolesti. Pokus je pokazao da konjske muhe teško dolaze na zebre, dok s lakoćom slijeću na konje jednake boje.
Zašto su psi i njihovi vlasnici toliko slični?
Nedavna studija utvrdila je kako psi nalikuju svojim vlasnicima, ali ne izgledom, nego osobnošću. Iznimno ugodna osoba najvjerojatnije ima psa koji je neagresivan, dok manje ljubazni ljudi imaju nesocijalizirane pse.
Kako nastaje pijesak na plažama
Pješčana plaža se sastoji od “mljevenog”, istrošenog stijenja i fragmenata školjaka i ostalog bio-materijala s pojedinog područja, koje su valovi i struje nanosili na obalu. Pijesak na svakoj plaži je kao otisak – jedinstven je za tu posebnu plažu.