Doručak, kako mu samo ime i govori, obrok je koji bi nam trebao opskrbljivati tijelo energijom sve do ručka. O samoj znanstvenoj i praktičnoj tezi korisnosti doručka napisani su mnogi radovi. U većini njih apostrofira se važnost doručka upravo kod mlađe populacije.
U sklopu Erasmus+ Akreditacije, Srednje škole Ban Josip Jelačić, ugostili su profesoricu Genovevu Markovu iz Bugarske kao pozvanog inozemnog stručnjaka za temu: “Participacija u demokratskom životu EU”.
Kao što je spomenuto u prethodnim tekstovima na ovu temu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) strogo zaštićenim životinjskim vrstama smatraju se ugrožene zavičajne divlje vrste, endemi, one divlje vrste koje moraju biti zaštićene prema propisima Europske unije ili na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska član.
Zadnjih nekoliko desetljeća, kako u svijetu tako i kod nas, izrazito se razvila nova disciplina u svijetu medicinske terapije; tzv. terapijsko jahanje. Razvoj terapijskog jahanja nikako ne bi bio moguć bez konja, domaće životinje koju čovjek već tisućama godina koristi za obavljanje velikog broja poslova i aktivnosti poput poljoprivrednih radova, transporta, sporta ili jednostavno razonode.
Jedna od najopasnijih i svakako najotrovnijih vrsta pauka, kako u Europi tako i kod nas, jest crna udovica. Već sam naziv ovog osmero nožnog člankonošca nagovještava potencijalnu opasnost.
Danas su mačke kao kućni ljubimci popularnije nego ikada te – vjerovali ili ne – mnogobrojnije od pasa. Tako je u Europi i Sjevernoj Americi čak 180 milijuna mačaka pronašlo svoj dom i žive kao kućni ljubimci.
Postoji u narodu ta jedna izreka koja se često ponavlja, „smijeh je lijek“, međutim što to znači, je li to uopće istinito, potvrđuje li to znanost, i što je to ustvari toliko ljekovito u jednoj poštenoj „dozi“ smijeha?
Zvuče li vam poznato pitanja i tvrdnje poput ovih: Što ja radim ovdje?, Pripadam li ja ovdje?, Imam li uopće pravo biti ovdje?, Ja ne zaslužujem biti ovdje., Prije ili kasnije, svi će shvatiti da sam totalna varalica i uljez. Ukoliko si postavljate slična pitanja ili se slično osjećate, vrlo je lako moguće da se susrećete s nečim što u psihologiji nazivamo terminom „fenomen uljeza“ (eng. the impostor phenomenon).
Jadransko more dio je ekosustava Sredozemnog mora, s velikom biološkom raznolikošću. Smatra se jednim od najbogatijih i najčišćih morskih ekosustava na svijetu. Prema neslužbenim podacima, u Jadranu živi i razmnožava se između sedam i osam tisuća životinjskih i biljnih vrsta i podvrsta (prema rezultatima posljednjih istraživanja taj broj mogao bi biti i puno veći, do čak dvanaest tisuća vrsta).
U svakodnevnim aktivnostima susrećemo velik broj životinjskih vrsta koje nisu domaće životinje i kućni ljubimci (divlje su životinje), a igrom slučaja s njima dijelimo isti životni prostor. Uništavanjem i urbanizacijom do tada divljih prirodnih površina čovjek je prostor koji ga okružuje prilagodio isključivo sebi i svojim potrebama rijetko razmišljajući da je time negativno utjecao na prirodna staništa i životne navike mnogih životinjskih vrsta.