Najčešće se vjeruje da su mamuti bili gorostasni dlakavi slonovi što su lutali pustim ledenim ravnicama Sibira. Prvi mamuti u najstarijim epohama ledenog doba bili su doista golema bića, visoki gotovo pet metara. Ali, mamuti koje smo upoznali preko slika pronađenim u spiljama mnogo su manji. To su životinje koje je poznavao prethistorijski čovjek, kako to pokazuju crteži na zidovima njegovih spilja.
Mjesec je svojom pojavom inspirirao ljudsku vrstu od prethistorijskih vremena. U prošlosti je u ljudima izazivao strahopoštovanje i nerazumijevanje, i često je bio osnovom mitova i legendi. Danas on predstavlja mjesto na kojem smo već bili i na kojem ćemo, barem se nadamo, uskoro ponovno biti – ovaj put na malo duže od jednog koraka! Rimljani su ga nazivali Luna, Grci Selena i Artemis.
Prvi pripadnik zapadne civilizacije koji je dokumentirao tetovaže na ljudskom tijelu bio je engleski moreplovac James Cook. Od tradicionalnih oznaka pripadnosti plemenu i štovanja božanstava, tetovaže su se razvile do dekoracija i modnih detalja koji ponekad mogu biti smiješni, a ponekad i opasni za zdravlje.
Zamislite da letite putničkim zrakoplovom i da vas zatekne žestoka oluja s grmljavinom. Zrakoplov se trese po uznemirenu zraku. Razgranata munja propara tamno nebo. Čuje se jak prasak gromova. Iznenada zapazite da je munja udarila u jedno krilo zrakoplova… Zaista strašan doživljaj ali bez brige – nemate od čega strahovati jer ste sigurni.
Pjesnik i komediograf Marin Držić (1508-1567), zvan Vidra, osebujna je pojava u hrvatskoj književnosti i kulturi, iznimna kako po književnom djelu, tako i po svojim shvaćanjima i životnim potezima. Govoriti o Marinu Držiću znači govoriti o proturječjima. Kad je riječ o tom velikom Dubrovčaninu, nedvojbena je samo tvrdnja o njegovoj veličini, sve drugo jest. Jer, proturječjima vrvi i njegov život i njegovo djelo, a onda i smisao i značenje jednoga i drugoga.
Kristofor Kolumbo bio je navigator i istraživač. 1492. godine zaplovio je na zapad preko Atlantskog oceana u nadi da će otkriti nove putove prema Aziji, ali je doplovio na karipski otok. Time je postao jedan od prvih Europljana koji su stigli na američki kontinent.
Ove su godine na natjecanju Login@Europe sudjelovala čak 52 tima, i to 34 iz srednjih škola i 18 iz osnovnih škola. A da su i učenici osnovnih škola ravnopravno sudjelovali u spomenutom natjecanju dokazuje i nagrada za kreativnost u pristupu koju je osvojio tim Osnovne škole Ivana Meštrovića Zagreb.
Šibenska katedrala svetog Jakova zasigurno spada među najznačajnije spomenike ne samo hrvatske već i svjetske kulture baštine. U gustoj urbanoj strukturi grada, na mjestu starije crkve, podignuta je u obliku trobrodne bazilike s tri apside. Početak gradnje izvođen je u gotičkom, a završetak u renesansnom stilu. Zamisao o katedrali dugo je živjela u mašti Šibenčana, još od 1298. kada je Šibenik dobio biskupiju i status grada.
Već je u davna vremena čovjeku mjerenje postalo neophodno. U vrijeme prvih razmjena robe i na početku razvoja poljoprivrede, javila se potreba za mjerenjem i razvojem jedinica kojima se može izmjeriti duljina, površina, volumen, kutovi i vrijeme. Upravo je vrijeme ono prvo što su ljudi mjerili. Naime, čim su se počeli baviti poljoprivredom uočili su važnost godišnjih doba i potrebu za mjerenjem vremena potrebnog da neki urod donese svoj plod.
U travnju ćemo obilježiti čak dva datuma vezana uz knjige: Svjetski dan dječje knjige (2.4.) i Međunarodni dan knjige (23.4.), pa koristimo priliku da vas upoznamo s jednim zanimljivim projektom. Riječ je o projektu BookCrossing čije je ime nastalo spajanjem dvije engleske riječi: book (knjiga) i crossing (prijelaz) pa nije teško zaključiti hrvatsku varijantu ovog izraza – “prijelaz knjiga”.