Donosimo vam petnaest zanimljivih činjenica o mozgu, najvažnijem organu za čovjekovu sposobnost razmišljanja.
veliki odmor
Najveća kopnena životinja – afrički slon
Najveća životinja koja živi na kopnu je afrički slon koji može biti težak do deset tona, visok je do četiri metra a može rasti cijeli život te može doživjeti najveću starost među kopnenim sisavcima – čak 70 godina.
Koje je najudaljenije mjesto na Zemlji?
Ljudska je vrsta ostavila traga na gotovo svakom kutku Zemlje, no avanturisti i dalje čeznu za neotkrivenim mjestima. Mir i spokoj mogu se naravno pronaći u šetnji Dolomitima ili Kanuingu u Švedskoj, no tamo je civilizacija uvijek udaljena tek nekoliko kilometara.
Hobiji nas čine zdravijima
Znanstvenici su zaključili da su hobiji zaista dobri i za naše zdravlje. Profesorica medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard Carol Kauffman rekla je da hobiji ne samo da stimuliraju pozitivan dio mozga nego poboljšavaju koncentraciju, pomažu u misaonom procesu te pobuđuju kreativnost.
Vitamini zaustavljaju starenje organa
Pozitivna svojstva vitamina već su dugo poznata i njihova je uloga važna u organizmu nepobitna. Iako ih oduvijek najviše povezujemo s borbom protiv bolesti, vitamini u organizmu zapravo obavljaju brojne funkcije. Jedna je od njih i zaustavljanje starenje organa.
Kopernikov heliocentrični sustav
Mnogo se pisalo o ranim heliocentričnim teorijama. Filolej (4. stoljeće pr. Kr.) je jedan od prvih koji je pretpostavio gibanje Zemlje, vjerojatno inspiriran Pitagorejskim teorijama sferičnog Svijeta.
Depresija i mladi
Depresija je bolest u kojoj dolazi do sniženja raspoloženja, ali u tolikoj mjeri da ta promjena raspoloženja utječe na sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i čovjekovo socijalno funkcioniranje.
Kako je nastao cirkus
Ljudi su se oduvijek voljeli zabavljati. Od samog početka civilizacije postoje mađioničari, akrobati, krotitelji divljih životinja i klaunovi koji zabavljaju narod.
Kako djeluju antibiotici?
Antibiotik je vrsta lijeka koji liječnici upotrebljavaju za liječenje zaraza. Prvotno su se kao antibiotici upotrebljavale prirodne antibiotske supstancije koje stvaraju gljive (prvenstveno plijesan), kao i drugi sićušni živi organizmi uglavnom za vlastitu obranu od bakterija.
Kako se prognozira vrijeme?
Nekoć su ljudi promatrali prirodu da saznaju kakvo će biti vrijeme. Gledali su nebo, proučavali ponašanje biljaka i životinja te na temelju toga donosili zaključke. Najbolji su »vremenski proroci« bili seljaci, šumari, lovci, ribari i pastiri. Iz njihovih je iskustava proizašlo pravo bogatstvo narodna pravila o vremenu.