Pokusi uz Dan voda

Izvođenjem pokusa kod učenika razvijaju se osjetila i sposobnosti za promatranje svijeta oko nas. Pokusima se povezuje teorija s praksom te razvija logičko zaključivanje. Nastava koja se temelji na istraživačkom učenju usmjerena je razvijanju vještina i sposobnosti.

POKUS je praktični postupak kojim se izaziva i istražuje neka pojava. Istraživačka nastava treba kreirati situacije u kojima se potiču rješenja problema, a prije toga upućivanje na problem. Takvim se radom usmjerava učenik i prema stvaralaštvu.

Tijek rada s pokusima:

  1. Postavi istraživačko pitanje (uočavanje problema).
  2. Napiši pretpostavku (definiranje problema).
  3. Napravi pokus, provjeri pretpostavku (proučavanje tijeka pokusa).
  4. Bilježi opažanja.
  5. Izvedi zaključak.
  6. Prezentiraj rad.

POKUS Svojstva vode

  1. Istraživačko pitanje: Je li voda tekućina, čvrsta tvar ili plin?
  2. Ima li voda boju?; Ima li voda okus?
  3. Pretpostavka: Voda je tekućina bez boje, okusa i mirisa.
  4. Pribor i materijal: čaša, boca, tanjur i voda.
  5. Tijek pokusa:
  • uliti vodu u čašu
  • kušati vodu
  • pomirisati vodu
  • promotriti boju
  • preliti vodu iz čaše u bocu, a iz boce u tanjur

vodaOpažanja: Voda nema okusa, mirisa, boje i oblika. Zaključak: Voda je tekućina bez okusa, mirisa, boje i stalnog oblika. Zapisati zapažanja o okusu, boji i mirisu vode u obliku umne mape. Nacrtati oblik koji je voda poprimila u čaši, boci i u tanjuru.

Pokus Stanje vode

  1. Istraživačko pitanje: Kako zagrijavanje utječe na promjenu stanja vode?
  2. Pretpostavka: individualni odgovor.
  3. Pribor za rad: vatrostalna čaša, kuhalo, termometar, led, satno staklo ili tanjurić.
  4. Tijek pokusa:
  • u čašu stavi nekoliko kockica leda
  • termometrom očitaj temperaturu leda
  • stavi čašu na kuhalo i zagrijavaj
  • opažaj i bilježi uočene promjene
  • pokrij čašu satnim staklom ili tanjurićem dok voda vrije
  1. Opažanja: učenici bilježe temperaturu leda, bilježe prijelaz u tekuće, a zatim u plinovito stanje, promjene na stakalcu ili tanjuriću.
  2. Zaključak: učenici donose zaključak prema opažanjima.

Voda je iz čvrstog stanja zagrijavanjem prešla u tekuće stanje, a zatim iz tekućeg u paru, plinovito stanje.

Pokus Ledište slane vode

  1. Istraživačko pitanje: Zašto se zimi sol posipa na ceste?
  2. Pretpostavka: individualni odgovor učenika.
  3. Pribor za rad: 2 čaše, led, sol, termometar, štoperica, žličica.
  4. Tijek pokusa:
  • stavi 3 do 4 kockice leda u svaku čašu
  • izmjeri temperaturu leda u svakoj čaši
  • dodaj dvije žličice soli u prvu čašu, druga čaša je samo led
  • mjeri vrijeme štopericom i očitaj u kojoj čaši će led prije prijeći u tekuće stanje
  1. Opažanja: učenici opisuju kockice leda, bilježe temperaturu leda u čašama, opisuju što se događa s ledom posipan solju, bilježe vrijeme i čašu u kojoj se led prije otopio i prešao u tekuće stanje.
  2. Zaključak: učenici izvode zaključak na osnovu zapažanja.

Led posipan solju brže se otopio od leda bez soli. Dodatak soli snižava temperaturu pri kojoj se voda ledi. Slana voda se neće zalediti na 0° C. Zimi led je opasnost na cestama, tada dežurne službe i ljudi posipaju sol po cestama.

Pokus Vodeni pokrov

  1. Istraživačko pitanje: Ima li voda pokrov?
  2. Pretpostavka: individualni odgovor.
  3. Pribor i materijal: čaša ili zdjela s vodom, mljeveni papar i deterđent za suđe.
  4. Tijek pokusa:
  • uliti vodu u čašu ili zdjelu
  • staviti čašu na tvrdu ili mirnu površinu
  • posuti papar po površini vode
  • dodati kap deterđenta na sredinu papra
  1. Opažanja: opisati kako izgleda papar na površini vode te opisati što se događa s paprom nakon što se kapne deterđent.
  2. Zaključak: individualni odgovor.

Pokus ukazuje da se radi o površinskoj napetosti vode i upravo ona omogućava kukcima, lopoču, lokvanju…da plutaju na površini. Zbog tog pokrova papar ostaje na vodi. Deterđent uništava prirodni pokrov vode pa čestice papra padaju na dno. Deterđenti uništavaju površinsku napetost vode.

Kapilarnost

Pribor:

  • 4 čaše s vodom,
  • jedna prazna čaša,
  • papirnati ručnici i
  • boja za kolače radi boljeg vizualnog dojma.

Postupak

  • Čaše napunite s vodom.
  • Postavite ih na nešto uzvišenu podlogu.
  • U njih ulijte nekoliko kapi boje za kolače (crvena, plava, zelena,žuta).
  • Stavite u svaku čašu suhi papirnati ručnik.
  • Završetak papirnatog ručnika ide u praznu čašu.
  • Promatrajte što se događa, budite strpljivi, jer ovaj eksperiment zahtjeva neko vrijeme.

Zaključak:

Ova pojava poznatija je pod nazivom “kapilarni učinak”. Voda se kreće uz pomoć vlakana u papirnatim ručnicima. To se događa zbog jače sile prianjanja između vode i papirnatih ručnika. Čaša će se puniti dok se ne izjednači količina voda u čašama. Ovaj učinak može se vidjeti i kod samih biljaka, kada voda putuje iz korijena putem stabljike do samog cvijeta.

Kišni oblaci u teglici  Kruženje vode u prirodi

Pribor:

  • prozirna teglica,
  • voda,
  • pjena za brijanje,
  • boja za kolače i
  • hvataljke ili žlica.

Postupak

Napunite teglicu s ¾ vode. Napravite oblake od pjene za brijanje na vrhu posude. Hvataljkama malo natopite “oblake” s vodom. Može i žlicom. Učenici nakapaju nekoliko kapljica boje za kolače po oblacima od pjene. Po potrebi dodajte još vode na oblake. Promatrajte što se događa.