Poteškoće u učenju

Kao i kod svakog drugog problema, doista je važno na vrijeme otkriti ima li dijete teškoće u učenju i svladavanju gradiva, kako bi mu se pomoglo i dala mu se potrebna podrška. Važno je pomoći djetetu da uspije u školi, a posljedično i u životu. Prema nekim procjenama svaka sedma osoba ima neku vrstu poteškoće u učenju. Kod djece se one mogu detektirati još u predškolskoj dobi, no isto tako mogu ostati nezamijećene sve do srednje škole.

Ukoliko se ne identificiraju što ranije i na vrijeme, teškoće u učenju djeluju nepovoljno na samopouzdanje djeteta i utječu na formiranje negativnog stava prema školi, važnosti učenja i znanju općenito.

Neki zajednički pokazatelji koji mogu ukazati na poteškoće u učenju su: problemi s čitanjem, govorom, razumijevanjem i pisanjem, hiperaktivnost, nemogućnost koncentriranja i problemi s koordinacijom. Djeca s problemima u učenju često su impulzivna, frustrirana, imaju problema s međuljudskim odnosima i loši su u testovima i ispitima.

Identifikacija problema kod različitih dobnih skupina

Djeca s problemima u učenju često su iznadprosječno inteligentna. Ona jednostavno procesuiraju informacije na drugačiji način. Uz intervenciju, većina djece svladava probleme i počinje postizati akademske uspjehe, pozitivne pomake u društvenim odnosima i imaju bolje mišljenje o sebi.

Niže su navedena neka općenita obilježja i znakovi koje često povezujemo s poteškoćama u učenju, a u različitim stadijima razvoja djece. Ukoliko dijete pokazuje više ovakvih znakova, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka.

Predškolci:

  • Imaju poteškoća u svladavanju govora – dijete počinje relativno kasno govoriti, ima problema s izgovorom riječi i često ne može pronaći pravu riječ
  • Imaju problema sa najjednostavnijim rimama (pjesmicama), brojenjem, prepoznavanjem slova i danima tjedna
  • Nemirna su – dijete je vrlo aktivno, nemirno i ne može se fokusirati na određenu aktivnost poput crtanja, igranja i sl.
  • Problemi u interakciji s vršnjacima, zbog čega dijete postaje ljuto, uzbuđeno ili povučeno u društvu druge djece

Školarci:

  • Imaju poteškoće u povezivanju slova (znakova) i njihova izgovora (zvukova). Dijete stalno ponavlja iste greške kod čitanja, slovkanja i izgovora
  • Često brkaju slova, brojke i cijele riječi
  • Zbunjuje ih koncept vremena
  • Teško svladavaju nove vještine
  • Prikrivaju manjak razumijevanja gradiva učenjem napamet
  • Nisu vješti u planiranju i organizaciji
  • Nekoordinirani su i nespretni u prostoru koji i h okružuje

Najpoznatije poteškoće u učenju

  • Disleksija – vezana je uz čitanje i pisanje. Nije bolest i ne liječi se u doslovnom smislu te riječi. Pojavljuje se diljem svijeta bez obzira na kulturu i jezik zahvaćajući oko 10% populacije; pa i kod nadarene, kreativne i uspješne djece, tako da ona imaju specifične probleme pri čitanju, sricanju, pisanju, izgovaranju ili slušanju. Disleksija nije rezultat smanjene inteligencije, a nije ni problem ponašanja i motivacije.
  • Diskalkulija – je djelomičan poremećaj u procesu usvajanja matematike, koji se može pojavljivati u svim ili samo određenim matematičkim područjima. Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali mnogo sporije od svojih vršnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi.
  • Disgrafija – nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenoga jezika), koja se očituje u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim pogreškama. Teškoće, tj. pogreške, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovito školovanje.
  • Poteškoće u slušnom i vidnom procesuiranju – vezane su uz osjetilne poteškoće, odnosno situacije kada dijete ne može razumijeti govor, bez obzira što savršeno vidi i čuje.
  • Poremećaj hiperaktivnosti i smanjene pažnje – Neka ispitivanja pokazuju da gotovo 2/3 djece s teškoćama pri čitanju, pisanju i računanju jesu djeca s deficitom pažnje. Uz problematiku disleksije često je povezan poremećaj koji se naziva “deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj” ili kraticom “ADHD/ADD” (od engleskog naziva Attention Deficit Hyperactivity Disorder/ Attention Deficit Disorder).
     

Članak je preuzet s internetskog portala Klinfo.hr