Istraživanje je provedeno anonimnom anketom među 56 učenika. Rezultati pokazuju kako većina učenika ima tri ili četiri obroka dnevno, no redovito doručkuje manje od polovice ispitanika. Uočena je povećana konzumacija industrijskih napitaka, neredovit unos vode te prisutnost razmišljanja o mršavljenju kod gotovo polovice učenika. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu sustavnoga provođenja zdravstvenog i prehrambenog odgoja u školi, kao i važnost razvijanja kritičkog odnosa.
Uvod
Prehrana djece i adolescenata jedan je od ključnih čimbenika očuvanja zdravlja i prevencije brojnih kroničnih bolesti. Razdoblje osnovnoškolskog obrazovanja posebno je važno za oblikovanje prehrambenih navika koje često ostaju prisutne i u odrasloj dobi. Redoviti obroci, dovoljan unos vode, konzumacija voća i povrća te smanjeni unos industrijski prerađene hrane i zaslađenih napitaka povezani su s boljim zdravstvenim ishodima, većom koncentracijom i kvalitetnijim školskim uspjehom.
Suvremeni način života, ubrzani ritam obitelji, utjecaj društvenih mreža i medija te dostupnost visokokalorične hrane značajno utječu na prehrambene izbore djece. Istodobno se kod učenika sve češće javlja nezadovoljstvo vlastitim izgledom i interes za različite oblike dijeta i mršavljenja. Škola pritom ima važnu ulogu u razvoju zdravstvene pismenosti, osvještavanju važnosti uravnotežene prehrane i razvijanju zdravih životnih navika.
Cilj istraživanja
Cilj istraživanja bio je:
- ispitati prehrambene navike učenika,
- utvrditi koliko učenici redovito doručkuju i konzumiraju školske obroke,
- istražiti navike unosa tekućine,
- ispitati stavove učenika o zdravoj prehrani i mršavljenju,
- utvrditi prisutnost ponašanja povezanih s dijetama i kontrolom tjelesne mase.
Metodologija
Istraživanje je provedeno tijekom školske godine među 56 učenika 7. razreda osnovne škole. Podaci su prikupljeni anonimnim anketnim upitnikom koji je sadržavao pitanja o broju dnevnih obroka, doručkovanju, unosu tekućine, školskoj marendi, stavovima o zdravoj prehrani i pokušajima mršavljenja.
Rezultati su obrađeni metodom deskriptivne statistike i prikazani u postotcima.
Rezultati
Broj dnevnih obroka
Najveći broj učenika naveo je da ima tri obroka dnevno (37,5 %), dok četiri obroka dnevno ima 32,1 % učenika. Pet obroka dnevno konzumira 17,9 % učenika, a samo dva obroka dnevno ima 12,5 % ispitanika.
Rezultati pokazuju da većina učenika ima relativno redovit raspored prehrane, no dio učenika i dalje nema preporučeni broj obroka tijekom dana.
Redovitost doručkovanja
Na pitanje doručkuju li redovito, 41,1 % učenika odgovorilo je potvrdno, dok je 46,4 % navelo da doručkuje samo ponekad. Potpuno izostavljanje doručka prisutno je kod 12,5 % učenika.
Dobiveni rezultati upućuju na činjenicu da velik broj učenika ne razvija naviku redovitog doručkovanja, iako se doručak smatra jednim od najvažnijih obroka za koncentraciju, energiju i uspješno sudjelovanje u nastavi.
Izbjegavanje obroka
Većina učenika (67,9 %) navela je da ne izbjegava obroke, dok je 32,1 % ispitanika odgovorilo da ponekad ili često preskače pojedine obroke.
Preskakanje obroka može biti povezano s nedostatkom vremena, smanjenim osjećajem gladi ili pokušajima kontrole tjelesne mase.
Konzumacija školske užine
Najveći broj učenika (66,1 %) naveo je da konzumacija školske užine ovisi o ponuđenom obroku. Samo 14,3 % učenika redovito jede školsku užinu, dok 19,6 % učenika užinu ne konzumira.
Kada ne uzimaju školsku užinu, učenici najčešće biraju peciva, grickalice ili uopće ne jedu tijekom velikog odmora. Manji dio učenika donosi užinu od kuće.
Unos vode i drugih napitaka
Dovoljno vode pije 48,2 % učenika, dok je 37,5 % nesigurno unosi li dovoljno tekućine. Čak 14,3 % učenika smatra da ne pije dovoljno vode.
Osim vode učenici često konzumiraju gazirana pića, voćne sokove, sirupe, energetska pića i mliječne napitke. Posebno zabrinjava pojava konzumacije energetskih pića kod pojedinih učenika, s obzirom na moguće negativne posljedice za zdravlje djece i adolescenata.
Stavovi o energetskoj vrijednosti namirnica i tjelesnoj težini
Većina učenika (76,8 %) ne prati unos kalorija, dok 23,2 % učenika obraća pozornost na količinu kalorija u prehrani.
Na pitanje smatraju li da trebaju smršaviti, 44,6 % učenika odgovorilo je potvrdno, 37,5 % negativno, dok 17,9 % učenika ne razmišlja o tome.
Otvoreni odgovori pokazali su da učenici često idealnu tjelesnu težinu povezuju s fizičkim izgledom, mršavošću ili društveno prihvaćenim standardima izgleda. Dio učenika navodi i konkretne pokušaje mršavljenja poput gladovanja, izbjegavanja ugljikohidrata ili preskakanja obroka.
Iskustva s dijetama
Među učenicima koji su pokušavali izgubiti kilograme najčešće se spominju:
- vježbanje,
- izbjegavanje ugljikohidrata,
- preskakanje obroka,
- gladovanje,
- biranje „zdravijih” namirnica.
Dobiveni rezultati ukazuju na to da učenici često informacije o prehrani i mršavljenju preuzimaju iz medija i društvenih mreža, bez dovoljno razumijevanja posljedica restriktivnih prehrambenih obrazaca.
Anketa je dostupna na linku: https://tinyurl.com/prehrambene-navike
Rasprava
Rezultati istraživanja potvrđuju kako prehrambene navike učenika nisu u potpunosti usklađene s preporukama stručnjaka za pravilnu prehranu djece i mladih. Posebno zabrinjava neredovitost doručkovanja, sklonost preskakanju obroka i povećana konzumacija zaslađenih napitaka.
Iako većina učenika ima tri ili više obroka dnevno, kvaliteta tih obroka često nije zadovoljavajuća. U odgovorima učenika primjećuje se česta konzumacija peciva, industrijskih sokova i energetski bogate hrane s manjom nutritivnom vrijednošću.
Značajan broj učenika razmišlja o mršavljenju i idealnoj tjelesnoj težini, što ukazuje na povećanu prisutnost nezadovoljstva vlastitim izgledom već u osnovnoškolskoj dobi. Posebno zabrinjava činjenica da pojedini učenici navode gladovanje i preskakanje obroka kao metode mršavljenja.
Rezultati potvrđuju važnost provedbe preventivnih programa u školama usmjerenih na razvoj zdravstvene pismenosti, razumijevanje pravilne prehrane i jačanje pozitivne slike o vlastitome tijelu.
Preporuke za daljnji rad
Na temelju rezultata istraživanja preporučuje se:
- provedba radionica o pravilnoj prehrani i važnosti doručka;
- edukacija o štetnosti energetskih i zaslađenih napitaka;
- vođenje dnevnika prehrane tijekom kraćeg razdoblja;
- uključivanje roditelja u aktivnosti vezane uz prehrambene navike;
- radionice o slici tijela i samopoštovanju;
- povezivanje sadržaja prehrane s nastavom biologije, kemije i zdravstvenim odgojem.
Kao nastavak istraživanja preporučuje se ponoviti anketu nakon provedenih edukativnih aktivnosti te usporediti rezultate kako bi se procijenio njihov učinak.
Zaključak
Istraživanje je pokazalo da učenici posjeduju određena znanja o zdravoj prehrani, no njihove svakodnevne prehrambene navike često nisu u skladu s preporukama za zdrav život. Posebno se ističu problemi neredovitog doručkovanja, konzumacije industrijskih napitaka i prisutnosti nezdravih metoda kontrole tjelesne mase.
Škola, roditelji i zdravstveni stručnjaci imaju važnu ulogu u razvijanju zdravih prehrambenih navika kod djece i mladih. Edukativne radionice, projekti i istraživačke aktivnosti mogu pomoći učenicima u razumijevanju važnosti pravilne prehrane i očuvanja zdravlja.
Potrebno je dodatno poticati:
- redovito doručkovanje,
- povećani unos vode,
- konzumaciju voća i povrća,
- kritičko promišljanje sadržaja na društvenim mrežama,
- razvoj pozitivne slike o vlastitome tijelu.
Literatura
Bralić, I. i sur. (2014). Prehrana školske djece i adolescenata. Zagreb: Medicinska naklada.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2023). Preporuke za pravilnu prehranu djece i mladih.
World Health Organization (2022). Healthy Diet Factsheet.
