Posljednji dinosauri nestali su s lica Zemlje prije 65 milijuna godina, nakon što su planetom dominirali 160 milijuna godina. Otkuda su potekli ovi golemi gmazovi? Kako su uistinu izgledali i zašto su izumrli?
Posljednji dinosauri nestali su s lica Zemlje prije 65 milijuna godina, nakon što su planetom dominirali 160 milijuna godina. Otkuda su potekli ovi golemi gmazovi? Kako su uistinu izgledali i zašto su izumrli?
Kroz atmosferu svakodnevno putuju milijuni ljudi u zrakoplovima, balonima na topli zrak i nadzvučnim mlažnjacima. Astronauti kroz nju prolijeću raketama i odlaze u svemir. Zrak koji dišemo dio je atmosfere smjese plinova što okružuje Zemlju. Zahvaljujući tim plinovima moguć je opstanak svih živih bića, a štite nas i od štetnih Sunčevih zraka.
Kao mislilac, moralist i pisac, Lav Nikolajevič Tolstoj imao je izrazito jak utjecaj na Rusiju svojeg doba. Još za života stekao je brojne sljedbenike, a njegove su ideje usvojili i čitatelji diljem svijeta. Njegova su djela neizmjerno obogatila rusku i svjetsku književnost.
Pri spomenu nosoroga prvo što nam pada na um je njegovo najvidljivije obilježje – jedan ili dna roga, ovisno o vrsti. Iako je vrlo čvrst, nosorogov rog nije od koštane tvari, nego je jedne vrste proteina koji se nalazi i u dlakama. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58 m. Nosoroge su ljudi ubijali desetljećima iz raznih razloga, no najčešće da se domognu njihovih rogova. Tako su npr. muškarci iz sjevernog Jemena plaćali ogromne svote za ove rogove jer se od njih izrađuju rezbarene drške za njihove tradicionalne bodeže – jambias. Osim toga, dalje na istoku, u Indiji i Kini, vjeruje se da su nosorogovi rogovi ljekoviti pa su zbog toga jako traženi i skupi.
Biti građanin carskog Rima značilo je živjeti u srcu Carstva i biti okružen predivnim hramovima, kupati se u javnim kupeljima, posjetiti Koloseum i vidjeti spektakularne borbe gladijatora, kupiti nekoliko robova… No to je također značilo plaćati porez, čekati na mobilizaciju te živjeti u vrlo bučnom, smrdljivom, zadimljenom i prašnjavom gradu, prepunom različitih jezika i ljudi različitih rasa.
Posljednju potragu za prirodnim znamenitostima širom svijeta u ovoj godini završavamo na najhladnijem i jedinom nenaseljenom kontinentu svijeta – bijeloj i surovoj Antarktici. Prva antarktička prirodna znamenitost s kojom ćemo se upoznati je najjužniji aktivni vulkan svijeta, veličanstveni Erebus. Nakon Erebusa poučnu avanturu nastavljamo na malenom otoku po imenu Zavadovskij koji se svakog proljeća pretvara u jednu od najvećih kolonija pingvina na svijetu. Pozivamo vas na još jedno poučno putovanje širom svijeta i zahvaljujemo vam što ste nas i ove godine pratili sa zanimanjem!
Žabe su vodozemci – skupina kralješnjaka koja dio života provodi na kopnu a dio u vodi. Širom svijeta živi više od 3500 vrsta žaba. Žabe su hladnokrvne životinje čija je temperatura tijela uvijek ista kao temperatura okolnog zraka. Na dodir su hladne, vlažne i ljepljive. Glave su im obično široke i plosnate a usta vrlo široka.
Ljudi su s divljenjem slušali prve radioemisije iz udaljenih gradova. No danas smo se toliko navikli na radiotehniku da se ne čudimo ni kad čujemo astronauta kako se javlja zemaljskoj kontroli. Radiovalovi su vrsta zračenja koje ima električna i magnetska svojstva.
Našu pretposljednju potragu za prirodnim znamenitostima širom svijeta u ovoj godini nastavljamo „dolje ispod“ na području Australije i Tihog oceana. Prva prirodna ljepota s kojom ćemo se upoznati su impresivna Gosseova brda smještena u središtu Australije, čiji nam kružni raspored brda otkriva da su nastala udarom kometa prije više od 130 milijuna godina. Nakon Gosseovih brda slijedi predstavljanje nestvarno lijepog otoka Bora Bora koji mnogi opisuju kao najljepši otok Tihog oceana. Pozivamo vas na još jednu poučnu avanturu širom svijeta!
Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Čokolada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih slastica. Riječ je o namirnici koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa.