Druga je temeljna kiparska tehnika modeliranje, a primjenjuje se na manje-više plastičnim materijalima, primjerice glini. Modelari u pravilu rade golim rukama, ali primjenjuju i posebne alate za obradu površine. Da bi im kip bio čvršći, modelari ga nerijetko grade oko žičanoga kostura, takozvane armature. Glineni se model može očvrsnuti i pečenjem u lončarskoj peći. Iako se općenito svrstavaju u keramiku, skupa s tanjurima i zdjelama od istog materijala, modelirane porculanske figurice i predmeti zapravo su skulpture.

Velika panda je jedna od najpoznatijih, ali i najmalobrojnijih životinja na svijetu. U divljini ih živi tek nekoliko, pa se odnedavno poduzimaju veliki napori da se osigura njihov opstanak. Dopadljiva i lako prepoznatljiva pojava čini veliku pandu izuzetno popularnom i omiljenom. Osnovna boja njene guste mekane dlake je bijela, s istaknutim crnim oznakama na prednjim i stražnjim nogama, prsima i ramenima.

Kiparstvo ili skulptura stara je i vrlo raznovrsna umjetnost. Ima širok raspon – od monumentalne do sitne plastike – a kipovi se izrađuju od najraznovrsnijih materijala, od kojih svaki zahtijeva ovladavanje posebnim tehnikama. Kiparstvo obuhvaća sva trodimenzionalna umjetnička djela, bila ona klesana, rezbarena, modelirana, odlivena ili izrađena na bilo koji drugi način.

O postanku planeta mogu se postavljati veoma teška pitanja, i na mnoga od njih odgovora još nema. Do početka 1990-ih bilo je poznato 9 planeta, svi u Sunčevom sustavu (solarnom sustavu). Danas se u Sunčevom sustavu broji 8 planeta, dok je Pluton svrstan u kategoriju planetoida, poput Ceresa, Pallaisa, Sedne i drugih.

Nekada su sportaši pobjednici na starim Olimpijskim igrama bili okrunjeni vijencima od maslinova lišća no s vremenom su njihove nagrade dobile na vrijednosti. Tako su na prvim modernim Olimpijskim igrama, održanim u Ateni 1896. godine pobjednici primili srebrne medalje i to zato što je u to vrijeme srebro imalo veću vrijednost od zlata. Drugoplasirani sportaši te su godine primili medalje izrađene od bakra.

Do sredine prošlog stoljeća ljudi su vjerovali da su golemi mamutovci najstarija stabla na svijetu. A onda su znanstvenici tada modernim metodama utvrđivanja starosti drveća otkrili da su kvrgavi borovi stariji.