To je učinio pruski ministar obrazovanja August von Trott zu Solz odlučio je tada da školski sati traju samo 45 minuta. Sa skraćenim nastavnim jedinicama svi su se predmeti mogli pomaknuti na prijepodne, a djeca su imala slobodno poslijepodne. Školski sat od 45 minuta nije se promijenio do dana današnjeg, 112 godina kasnije.
No, je li nužno zvono koje prekida nastavni proces ili je ugodnija glazba koja bi učenicima stvarala manje stresa kod završetaka pisanog ispita, pokusa, istraživanja i sl. Neke su škole umjesto zvona za početak i kraj nastave uvele primjerice, glazbu. Zgodno za učenike osnovnih škola, a kako postupaju u EU sa učenicima srednjih škola? Zvono ne poznaju u klasičnom smislu, nastava se odvija u ciklusima s pauzama nakon blok sata (90 minuta) od 15 minuta sa velikom pauzom za ručak. Primjerice, College u GB. Koliko je to korisnije i praktičnije umjesto stampeda po hodnicima, promjena učionica učenika i nastavnika? U tih 5 minuta nazovimo „odmora“ koje dobiju učenici i nastavnici u hrvatskim školama i jedni i drugi ili izlaze iz učionica obaviti svoje potrebe ili ostaju u njima ako imaju u istoj neke druge sate, toaleti su u tako kratkom vremenu pretrpani, kašnjenje učenika na slijedeći sat uzrokuje prekid započete nastave i stvara stres i učeniku i nastavniku….I koja je točno dobrobit svega?
Primjer Finske u obrazovnom sustavu koji se diči svojim uspjesima škola i koja ima veliku autonomiju u organizaciji nastave što znači da samostalno odlučuju o detaljima svog rasporeda uključujući i zvono kao signalno sredstvo, nastavni sat traje 45 minuta, obvezni odmor je 10 do 15 minuta između svakog sata. Sasvim dovoljno za pripremu slijedećeg nastavnog sata.
U Engleskoj pak, školsko zvono nije toliko uobičajeno kao drugdje, nego se zamjenjuje zvukovima ili glasovima preko sustava za javljanje ili zvona koji signaliziraju početak i kraj nastave dok tradicionalno zvono nije prisutno. Više se radi na smanjenju stresa i poboljšanju učenikove okoline, više inkluzivna školska sredina. To se postiže drugačijim zvukovima ili signalizacijama koje stvaraju pozitivne i podražavajuće atmosfere.
U nekim od naših osnovnih škola promjene u uporabi školskog zvona smatraju dobrodošlima, no još uvijek u većini škola zvono za početak i kraj nastavnog sata je sve prisutno u svom izvornom obliku.
Jesmo li spremni mijenjati školsko zvono za drugi oblik signalizacije nastave?
„Zvono potpuno prekida nastavni proces, demotivira rad i uzrokuje stres. Iz navedenog razloga smo zvono ukinuli i u svaku učionicu stavili sat. Otkad nemamo zvono nemamo ni stampeda u hodnicima ni gužve po stepenicama, a time se smanjuju i sve nepredviđene situacije. Učitelji puštaju djecu na odmor kad završe svoju završnu misao. Bez pritiska zaključuju cjelinu, postavljaju pitanja i objašnjavaju zadaću, a to su razlike u nekoliko minuta kojima su izbjegnute gužve i naguravanja u hodnicima. Unutar blok sata učitelj sam određuje pauzu kad vidi da je djeci popustila pažnja te ih pušta na odmor, nakon kojeg nastavljaju s radom“ – govori nam ravnateljica Vesna Hajsan Dolinar.