Suradničkim aktivnostima doprinosimo ciljevima održivog razvoja

Zašto se ciljevi održivog razvoja trebaju poučavati u svakom vrtiću i školi? Djeca i mladi trebaju učiti o svijetu u kojem žive i trebaju biti aktivni sudionici kako bi bili inspirirani da poduzmu konkretne akcije.

U prikupljanje plastičnog otpada, njegovom usitnjavanju, topljenju te ulijevanju u kalupe kako bi se izradili reciklirani privjesci, bila su uključena djeca od vrtićke do srednjoškolske dobi i to iz Dječjeg vrtića “Radost”, Osnovne škole “Žuti brijeg”, Učeničkog doma “Ivana Mažuranića” i Industrijske strojarske škole. Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva, kako bi se osiguralo “zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”. Od 1987. godine, kada je na ovaj način definiran u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj pa do današnjeg dana, održivi razvoj postao je jedan od ključnih elemenata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu. Operacionalizacija koncepta i njegova primjena u praksi rezultat su kako teorijskih, tako i političkih težnji usmjerenih prema osiguravanju dugoročnog razvoja ljudskog društva bez narušavanja ravnoteže u okolišu.

Održivi razvoj zahtjeva upravljanje otpadom u skladu s načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i ekonomičnosti. Može se smatrati općim suglasjem da otpad najprije treba izbjegavati, a kružno gospodarstvo model je proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna i što dulja vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda i istovremeno se smanjuje količina otpada. Kružno gospodarstvo može pomoći ublažiti dva ključna problema – ograničenost resursa i klimatske promjene. Akcijski plan UN-a s 17 ciljeva prvi je globalni sporazum za održivi razvoj i očuvanje našeg planeta. Usvojeno je 17 pojedinačnih ciljeva, ali oni su međusobno povezani. Primjerice, ne možemo se boriti protiv siromaštva ako se ujedno ne borimo i protiv klimatskih promjena koje utječu na globalnu opskrbu hranom.

Ako se dobro gospodari otpadom, otpad postaje vrlo vrijedan izvor sirovina. Najpoželjnija opcija zapravo je prestati stvarati otpad, a kada to nije moguće, ostali prihvatljivi izbori uključuju ponovnu uporabu, recikliranje i obnavljanje, dok je odlaganje najmanje prihvatljiva metoda gospodarenja otpadom. Otpad koji se ne može izbjeći treba ponovno uporabiti koliko god je to moguće uz uravnotežene ekološke i ekonomske uvjete. U tu ga je svrhu posebno važno odvojeno skupljati (po vrstama) na mjestu njegovog nastanka, s dvostrukom namjenom:

  • izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, karton, biootpad, plastika i dr.) s ciljem recikliranja, odnosno oporabe
  • izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, lijekova, kemikalija i dr.) s ciljem detoksikacije i recikliranja/oporabe.

učeniciOdvojenim se skupljanjem i recikliranjem/oporabom otpada izbjegava odlaganje i time neiskorištavanje mnogih korisnih sastojaka, jer se odvojeno skupljene vrste otpada lako koriste kao sirovine za dobivanje novih proizvoda. Time se smanjuje onečišćenje okoliša, a posebno štedi energija. Osim toga, odvojenim se skupljanjem i recikliranjem/oporabom otpada ostvaruju i druge gospodarske koristi, kao npr. smanjenje uvoza sekundarnih sirovina, smanjenje troškova odlaganja i dr.

S obzirom na činjenicu da se stvaranje otpada od plastike ne može u potpunosti izbjeći i s obzirom na otpad od plastike koji se odvojeno skuplja u Industrijskoj strojarskoj školi (ISŠ), nije iznenađujuće što su učenici ISŠ-a pokazali interes za izradu drobilice za plastiku. Svrha ovog uređaja usitnjavanje je plastičnog otpada kako bi se od usitnjene plastike mogao izraditi granulat potreban za proizvodnju recikliranih plastičnih predmeta.

Učenici ISŠ-a još nemaju injektor koji plastični granulat, dovođenjem topline, transformira u tekuće stanje kako bi se ulijevanjem u kalupe mogli izraditi reciklirani uporabni predmeti, no imaju odličnu suradnju s Učeničkim domom Ivana Mažuranića čiji su djelatnici Ivana Šepetavec i Petar Ćurko s vrijednim timom učenika rado prihvatili poziv za suradnju i izradili reciklirane plastične privjeske. Plastični otpad nije prikupljan samo u ISŠ-u, već su rado pomogla djeca i djelatnici Dječjeg vrtića “Radost” zahvaljujući ravnateljici Vesni Marić koja se uvijek rado odazove aktivnostima u kojima djeca i roditelji aktivno doprinose konceptu održivog razvoja i njegovoj primjeni u praksi. Istog je razmišljanja i Veljko Kordić, ravnatelj Osnovne škole “Žuti brijeg” čiji učenici su također uključeni u suradničke aktivnosti kojima doprinosimo ciljevima održivog razvoja. Djeca i mladi uključeni u suradničke aktivnosti konkretnim djelovanjem učili su o svijetu u kojem žive, a reciklirani plastični privjesci bit će odličan podsjetnik na uspješno proveden aktivnosti. Na koje sve načine učenici i djelatnici Učeničkog doma Ivana Mažuranića doprinose ciljevima održivog razvoja, možete pogledati na poveznici.

Sve opisane suradničke aktivnosti, malen su, ali važan doprinos razumijevanju koncepta održivog razvoja jer su ciljevi održivog razvoja navigacijski sustav za postizanje budućnosti kakvu želimo. Oni služe kao kompas koji označava naš smjer i nude nam kartu i pokazatelje za mjerenje našeg napretka kako bismo osigurali dugoročni razvoja ljudskog društva bez narušavanja ravnoteže u okolišu.