Prekomjerna umjetna rasvjeta štetno utječe na biljni i životinjski svijet, sigurnost u prometu i ima štetne učinke na ljudsko zdravlje.
Ptice pjevice postale su rijetke, krijesnice su gotovo nestale. Za nestanak nekih vrsta krivo je pretjerano osvjetljavanje, upozorava biologinja Ivana Rojko. Jer i kukci poput skarabeja se upravo orijentiraju pomoću Mliječne staze.
– Sada je popularno imati velike digitalne ekrane koji po 100 puta premašuju osvjetljenje, kaže fizičar dr. Dejan Vinković.
Stoga problem može nastati i u prometu.
– Trebalo bi smanjiti postavljanje svega onoga što ne utječe na promet, a pogotovo reklama uz autocestu. To je problem i u gradskom prometu. To izaziva smanjenje pozornosti i ugrožava sigurnost pješaka i ostalih sudionika u prometu, upozorava prof. Željko Marušić, prometni stručnjak.
Smetnja prirodi i ljudima
Ulična i krajobrazna rasvjeta također su često pogrešno postavljene. Smetaju i prirodi i ljudima.
– Problem možemo riješiti. Kad bi tu krajobraznu rasvjetu postavili na način da ona bude zasjenjena, da svjetli ispod horizonta i da ne svjetli prolazniku u oko, napominje predsjednik astronomskog društva “Vega” Čakovec Zoran Novak.
Za ljudsko zdravlje najštetnija je plava svjetlost
Za ljudsko zdravlje najštetnija je plava svjetlost, a upravo takvu često najviše emitira LED rasvjeta. Naime, bilo kakvo povećanje razine osvijetljenosti tijekom spavanja smanjuje lučenje melatonina koji regulira ciklus spavanja.
A bez kvalitetnog sna, upozorava neurolog dr. Boris Hlebec – nema adekvatne rekuperacije mozga.
– Višekratno su povišene šanse za razvoj kognitivnih smetnji, primjerice Alzheimerove bolesti i drugih degenerativnih bolesti živčanog sustava, ako se mozak dobro ne naspava noću. Kardiovaskularne bolesti su također puno češće – primarno moždani udari, srčani udari, kaže.
Svjetlosno onečišćenje, za razliku od ostalih, jednostavno je riješiti. Preporuka, ali i zakonska regulativa kada govorimo o ekološkoj rasvjeti, jest svjetlost do 3000 kelvina, dakle toplija, s manje plave.
Potrebno je, slažu se stručnjaci, promijentii i kulturološki pristup – jer kod nas i dalje vrijedi – što blještavije to bolje.
