Topoteka je digitalna platforma ili alat za stvaranje virtualnih arhivskih zbirki lokalne povijesti i/ili teme, poticanje čuvanja i istraživanja zavičajne povijesti i promidžbu pisane baštine [1].
Topoteka kao izvor učenja
Topoteka ivanečke škole virtualna je zbirka posvećena zavičajnoj povijesti Ivanca i okolnih mjesta, lokalnim znamenitostima, događanjima i ljudima. Sadrži fotografije i dokumente koje su došle u posjed škole provedbom brojnih projekata baštinske tematike, te rada škole uopće. Osim toga, od promocije topoteke učenici i lokalna zajednica dodatno prikupljaju takvu građu za samu školsku platformu. Četiri su osnovne teme topoteke – škola, gospodarstvo, svakodnevica i znameniti ljudi.
Uz očuvanje lokalne baštine, cilj ove topoteke je da učenici budu njezini kreatori te korisnici. Stoga se redovito osmišljavaju aktivnosti kojima se građa iz zavičajne topotečne zbirke koristi u nastavi. Ove školske godine topoteka je korištena za projekte Iz prošlosti grada Ivanca – topoteka Ivanec – kraj i ljudi, Kultura sjećanja i Put pod noge – baštinsko-zavičajna priča iz Pavičinog kofera. U njih su bili uključeni učenici redovne i dodatne nastave Povijesti, voditeljice Suzane Jagić te izvannastavne aktivnosti knjižničarske grupe Čuvari znanja, voditeljice Draženke Stančić. Za prikaz učeničkog rada odabrane su dvije složene aktivnosti, fotografske izložbe Oživljena prošlost i Hrazdirina staza.
Pripremne aktivnosti za stvaranje izložbi
Učenici redovne i dodatne nastave Povijesti od listopada su 2024. do travnja 2025. dobivali jednu ili više starih fotografija mjesečno s topoteke Ivanec kraj i ljudi. Potom su imali zadatak otkriti u kojem su dijelu Ivanca te fotografije nastale i na tom mjestu snimiti fotografiju točne lokacije. Fotografije su trebale imati kadar koji prostorno odgovara zadanoj staroj fotografiji. Na taj su način oživljavali, tj. rekreirali prošlost.
Učenici izvannastavne aktivnosti Čuvari znanja upoznali su se sa životom i značajem Otokara Hrazdire za grad Ivanec. Potom su iz proučenih povijesnih izvora izdvojili lokacije Ivanca na kojima se Hrazdira nalazio prema ključnim događajima u njegovom životu. Slijedilo je upoznavanje s osnovama dokumentarističke fotografije te odlazak na fotoradionicu po gradu koja je bila organizirana u dva navrata.
Pri prvom izlasku na fotoradionicu bilo je organizirano i stručno vođenje uz kazivačicu Vesnu Štruklec. Ona je članica udruge Društvo prijatelja narodnih običaja „Maska“ Ivanec, Ivanečkog kluba kolekcionara i poznavateljica ivanečke baštine. Po završetku radionica učenici su učili analizirati svoje fotografije i odabrali one koje će predstaviti na izložbi. Nakon što su izabrane fotografije napravljene, učenici su pripremili okvire i postavili fotografije u njih te ih uz pomoć domara Slavena Filipeka postavili na zidove škole.
Otvaranje izložbi
Izložbe su otvorene 16. svibnja u sklopu manifestacije Kliofest – festival povijesti 2025. Na početku je održan kraći kulturno umjetnički program. U njemu je sudjelovala učenica Eva Polančec, pročitavši ivanečku himnu Poleg jedne velke gore, autorice Pavice Hrazdira. Vesna Štruklec izvela je svoju pjesmu Kolin [2], na pisanje koje ju je inspiriralo vođenje učenika na fotoradionici. Učenica Maja Strelec predstavila je Otokara Hrazdiru, govoreći o njegovom životu i značaju njegovog intelektualnog-kulturnog djelovanja za grad Ivanec.
Izložba Oživljena prošlost virtualnog je karaktera, kreirana je u alatu Book Creator i kroz nju nas je putem projekcije provela učiteljica Suzana Jagić. Autori fotografija kojima je oživljena prošlost su učenici Maksimilijan Putar, Erald Iseni, Lana Turčin, Fran Kihas, Patrik Krznar, Lovro Mavrek, Alegra Žulić, Jan Videc i Paula Pintarić.
Izložba Hrazdirina staza donosi fotografije lokacija kojima je nekad hodao Otokar Hrazdira, a koje počinju s fotografijom njegovog imanja. Iza imanja bio je ulaz u jedan od njegovih rudnika ispod sadašnjih, dijelom zbog rudokopa urušenih, vinograda na lokalitetu Kolinec. Fotografijama je zabilježen i izlaz iz nekadašnjeg rudnika u jarku blizu jezera te staza kojom se odvozio ugljen.
Učenici su potom fotografirali željeznički kolodvor, separator ugljena kod bivšeg ivanečkog rudnika. Fotoaparatima su zabilježene i zgrade u centru grada koje su, pretpostavljeno, bile lokacije na kojima je Hrazdira organizirao međunarodne izložbe fotografija. Napravljene su i fotografije groba Otokara i njegove supruge Pavice. Autori su fotografija Hrazdirine staze Maja Strelec, Ana Žuliček, Filip Huđ i Luka Prekrit.
Božidar Breški, poznati koncertni fotograf poticajnim je i lijepim riječima podržao i otvorio izložbu. Studio Foto Geci otisnuo je fotografije za izložbu. Virtualnu izložbu Oživljena prošlost možete pogledati na ovoj poveznici, a izložbu fotografija Hrazdirina staza dostupna je za razgled u radno vrijeme škole.
[1] Lemić, V. (2019). Suradnička digitalna platforma Topoteka. Muzeologija, (56), 212-222. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/238457
[2] ugljen
