U nastavku slijedi detaljna analiza rezultata, s naglaskom na ključne podatke i preporuke za unapređenje ovog važnog segmenta obrazovanja.
U istraživanju je sudjelovao ukupno 21 nastavnik. Većina dolazi iz strukovnih škola (71 %), dok je 29 % iz gimnazija. Najveći broj nastavnika predaje matematiku (21), a manji broj informatiku (4). Gotovo svi sudionici rade u četverogodišnjim programima, dok samo jedan radi u trogodišnjem smjeru. Što se tiče radnog staža, trećina nastavnika ima više od 20 godina iskustva, dok su ostali ravnomjerno raspoređeni po ostalim kategorijama (0–5, 6–10, 11–15 i 16–20 godina).
Povremeno se obrađuju teme financijske pismenosti
Rezultati pokazuju da je sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima vezanim uz financijsku pismenost nisko – samo 4 nastavnika su uključena, dok ih 17 nije. Kada je riječ o edukacijama i projektima iz ovog područja, 9 nastavnika ima prethodnog iskustva, dok ih 12 nije sudjelovalo.
U nastavnom procesu, gotovo svi nastavnici povremeno obrađuju teme iz financijske pismenosti (19), dok ih samo jedan to čini često, a jedan nikada. Ovi podaci ukazuju na to da postoji prostor za veću integraciju financijskih tema u nastavu, posebice kroz dodatne edukacije i projekte.
Najviše se griješi kod neto i bruto iznosa i EKS kamate
Analiza odgovora na pitanja iz istraživanja pokazuje visoku razinu znanja nastavnika o financijskim pojmovima. Primjerice, 95 % ispitanika točno odgovara na pitanja o svrsi budžetiranja, razlikama između kreditnih i debitnih kartica, vrstama kreditnih kartica, mirovinskim stupovima, kreditnoj sposobnosti, kamatnim stopama i digitalnim financijskim alatima. Svi ispitanici znaju razliku između stambenog i nenamjenskog kredita, kao i što su kriptovalute.
Najviše pogrešaka zabilježeno je kod pitanja o efektivnoj kamatnoj stopi (EKS), neto i bruto iznosima, gdje je točno odgovaralo između 57 % i 76 % ispitanika. To ukazuje na potrebu za dodatnim usavršavanjem upravo u tim segmentima.
Većina nastavnika (16) je upoznata s postojanjem modula financijske pismenosti u strukovnim školama, dok ih 5 nije. Izrazito je zanimljivo da čak 19 od 21 ispitanika smatra kako bi modul financijske pismenosti trebao biti dostupan svim učenicima srednjih škola, neovisno o tipu škole. Ovakav konsenzus ukazuje na snažnu podršku nastavnika za širenje financijske edukacije, što je u skladu s europskim trendovima i potrebama modernog društva.
Prostor za napredak
Analiza pokazuje da su nastavnici temeljito upoznati s osnovama financijske pismenosti, ali postoji prostor za napredak, osobito u segmentima izračuna neto i bruto iznosa te razumijevanja efektivne kamatne stope. Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima i edukacijama je nisko, što sugerira potrebu za većom institucionalnom podrškom i motivacijom nastavnika za dodatno usavršavanje. S obzirom na snažnu podršku širenju financijske pismenosti na sve srednje škole, istraživanje pokazuje potrebu za:
- povećanjem broja edukacija i projekata za nastavnike, osobito u područjima gdje su rezultati slabiji
- poticanjem veće uključenosti u izvannastavne aktivnosti i dijeljenjem primjera dobre prakse među nastavnicima i školama
- širenjem modula financijske pismenosti na sve srednje škole, uz praćenje i evaluaciju rezultata
- sustavnim praćenjem potreba nastavnika i prilagođavanjem sadržaja edukacija kako bi se osigurala relevantnost i učinkovitost.
Proširenje modula financijske pismenosti
Ovo kratko istraživanje jasno pokazuje da su nastavnici srednjih škola vrlo dobro informirani o temeljima financijske pismenosti, ali i da postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem i većom integracijom financijskih tema u nastavu. Proširenje modula financijske pismenosti na sve srednje škole i kontinuirano ulaganje u edukaciju nastavnika ključni su koraci prema financijski pismenijem društvu i boljoj pripremljenosti mladih za izazove suvremenog života.
