Učenici koji su socijalno prihvaćeni češće pokazuju višu motivaciju za učenje, bolju emocionalnu stabilnost i veću spremnost na suradnju, dok socijalno izolirani učenici mogu razvijati negativne stavove prema školi i pokazivati niže obrazovne postignuće (Kolak, 2010).
Sociometrija, metoda koja mjeri socijalne preferencije među učenicima, omogućuje prepoznavanje socijalne strukture u razredu – od popularnih do izoliranih učenika (Matijašević, 2021). Ona daje vrijedan uvid učiteljima i stručnim suradnicima u dinamiku odnosa, a prema Hukleku (2018) predstavlja i temelj za planiranje pedagoških intervencija usmjerenih na osiguravanje socijalne uključenosti svih učenika.
Uvođenje programa Abeceda prevencije u hrvatske škole 2024. godine predstavlja važan korak prema sustavnoj prevenciji emocionalnih i ponašajnih problema te jačanju socijalnih i emocionalnih kompetencija djece. Kako navodi Pavlečić (2019), programi pozitivne psihologije u školama pokazuju se učinkovitim u jačanju optimizma, nade, samopoštovanja i zadovoljstva školom.
Teorijski okvir
Sociometrija, koju je utemeljio Moreno, istražuje mrežu socijalnih odnosa unutar grupe. U školskom kontekstu ona omogućuje prepoznavanje socijalnih vođa, povezanih skupina te izoliranih učenika.
Prema Raboteg-Šarić (1980), poznavanje sociometrijske strukture razreda pomaže učitelju u prilagođavanju nastavnih i odgojnih postupaka specifičnostima skupine. Razredna klima obuhvaća emocionalnu i socijalnu dimenziju odnosa među učenicima. Istraživanja pokazuju da pozitivna klima doprinosi akademskom uspjehu, dok negativni odnosi, poput ruganja i socijalne isključenosti, mogu ozbiljno narušiti djetetov osjećaj sigurnosti u školi (Huklek, 2018).
Preventivni programi usmjereni na socijalno-emocionalno učenje sve su više prepoznati kao važan dio školskog kurikuluma. Pavlečić (2019) ističe da takvi programi mogu poboljšati samopoštovanje i socijalnu povezanost učenika. Abeceda prevencije upravo se temelji na takvom pristupu, potičući razvoj empatije, tolerancije i prihvaćanja različitosti.
Istraživanje
Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj programa Abeceda prevencije na sociometrijski status učenika u trećim razredima OŠ don Lovre Katića u Solinu. Istraživanje je provedeno u četiri paralelna treća razreda kroz tri faze:
- inicijalno ispitivanje i izrada sociograma prije provođenja programa
- provođenje programa kroz niz radionica i aktivnosti
finalno ispitivanje i izrada sociograma nakon završetka programa.
Korišten je sociometrijski upitnik s pitanjima o prijateljskim, radnim i emocionalnim preferencijama (npr. „S kim bi volio/voljela sjediti u klupi?“ „S kim bi rado radio/la na projektu?“).
Dodatna pitanja odnosila su se na učestalost ruganja u razredu te subjektivni osjećaj učenika o vlastitom položaju u razredu. Za izradu sociograma korišten je alat BeyondLuna koji omogućuje brzo unošenje podataka, automatsko generiranje sociograma, praćenje promjena kroz vrijeme i jednostavan izvoz podataka.
Rezultati istraživanja
| 3. x | 3. y | 3. z | 3. m |
| povećan broj odabranih učenika (s 9 na 12)
smanjen broj izoliranih učenika povećan broj međusobnih povezanosti stabilni odnosi zadržani kod određenih učenika |
broj podudarajućih povezanosti ostao isti, ali ne među istim učenicima
povećana uključenost većeg broja učenika u grupne odnose veća spremnost na međusobnu interakciju
|
doživljaj razredne klime se poboljšao
broj prijava ruganja se smanjio u odnosu na početno stanje učenici iskazali jači osjećaj pripadnosti |
povećan broj prijava ruganja
negativne interakcije usmjerene na osobne karakteristike pojedinih učenika dolazak učenika s teškoćama u ponašanju snažno utjecao na razrednu dinamiku |
*Radi zaštite podataka razredi su proizvoljno imenovani.
Dobiveni rezultati ukazuju da program Abeceda prevencije može pridonijeti boljoj socijalnoj integraciji učenika. U tri razredna odjela smanjena je izolacija i ojačane su socijalne mreže. To potvrđuje nalaze Matijaševića (2021), prema kojima sociometrijska mjerenja otkrivaju važnost stabilnih prijateljskih veza u poticanju socijalne uključenosti.
U jednom od četiri treća razreda situacija je bila drugačija. Dolazak učenika s teškoćama u ponašanju rezultirao je povećanjem negativnih interakcija. Ovi rezultati upućuju na to da provedba preventivnih programa ne može biti univerzalna, već mora biti prilagođena kontekstu i potrebama pojedinog razreda. Kao što ističe Pavlečić (2019), najbolji rezultati postižu se kombinacijom općih preventivnih sadržaja i individualiziranih intervencija.
Zaključak i preporuke
Program Abeceda prevencije pokazao je pozitivan utjecaj na razrednu klimu i socijalnu uključenost učenika u tri od četiri promatrana razredna odjela u provedenom istraživanju. Smanjenje izoliranosti, povećanje socijalne mreže i jačanje osjećaja pripadnosti potvrđuju vrijednost ovakvih programa u školi.
U razredima s dodatnim izazovima preporučuje se individualizirani rad s učenicima koji remete socijalnu ravnotežu, dodatne radionice socijalnih vještina, suradnja učitelja, stručnih suradnika i roditelja.
