Svjetski dan šećerne bolesti, koji se svake godine obilježava 14. studenoga, predstavlja priliku javnost podsjetiti na globalne razmjere ovog zdravstvenog problema, ali i na važnost prevencije, ranog otkrivanja te edukacije mladih.
U okviru fakultativne nastave Biosigurnost i biozaštita, učenici Gimnazije Vukovar angažirali su se u istraživačkom zadatku. Cilj je bio bolje razumjeti šećernu bolest, njezinu učestalost u Hrvatskoj i rizike koje nosi za mlade generacije. Završnu fazu projekta činile su prezentacije koje su učenici održali svojim vršnjacima. Time su znanstvene spoznaje prenijeli u školsko okruženje na pristupačan i poticajan način.
Kroz nekoliko tjedana učenici su analizirali stručne članke, javnozdravstvene publikacije i podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Posebna pozornost usmjerena je na pojavu šećerne bolesti među sve mlađim dobnim skupinama.
Pola milijuna ljudi u Hrvatskoj živi s dijabetesom
Rezultati do kojih su došli bili su vrlo poučni. Prema njihovom istraživanju, u Hrvatskoj danas više od pola milijuna ljudi živi s dijabetesom. Značajan dio njih nije svjestan svojeg stanja. Uočili su da se broj novooboljelih postupno povećava svake godine, što se povezuje sa sjedilačkim načinom života, porastom prekomjerne tjelesne težine i nezdravim prehrambenim navikama.
Posebno je zabrinjavajuće što sve veći broj mladih pokazuje rane znakove poremećaja regulacije glukoze.
Učenici su proučavali i simptome šećerne bolesti, kao što su pojačana žeđ, umor, česta potreba za mokrenjem i nagle promjene tjelesne težine. U svojim su analizama naglašavali da se ovi znakovi često zanemaruju ili pripisuju stresu i umoru, što dovodi do kasnog postavljanja dijagnoze.
Velik dio učenika naveo je da prije ovog projekta nisu bili svjesni koliko simptomi mogu biti neprimjetni, ali i koliko su važni redoviti pregledi, osobito za one koji imaju obiteljsku povijest dijabetesa.
Stvaranje zdravih navika
Istraživali su i načine prevencije. Od uravnotežene prehrane i smanjenog unosa šećera, do redovite tjelesne aktivnosti i kvalitetnog sna. Osvijestili su da je ključ prevencije u stvaranju zdravih navika od najranije dobi. U završnom dijelu istraživanja analizirali su i kampanje prevencije koje se provode u Hrvatskoj, zaključivši da postoji još mnogo prostora za dodatne edukativne programe, posebno u školskom okruženju.
Nakon što su prikupili i obradili informacije, učenici su pripremili prezentacije koje su održali svojim vršnjacima. Postali su edukatori unutar vlastite škole, prenoseći naučeno na jednostavan i poticajan način. Prezentacije su bile obogaćene grafikonima, rezultatima njihova istraživanja, primjerima iz svakodnevnog života i praktičnim savjetima za zdrave navike.
Učenici često bolje reagiraju na informacije koje im prenose njihovi vršnjaci. Predavači su primijetili kako su njihovi kolege tijekom prezentacija bili iznenađeni brojem oboljelih u Hrvatskoj. Mnogi su u diskusiji nakon izlaganja istaknuli da će više pozornosti posvetiti svom zdravlju, prehrani i razini tjelesne aktivnosti.
Projekt je pokazao koliko je škola važna u oblikovanju zdravih navika i razvijanju svijesti o kroničnim bolestima koje se danas javljaju u sve mlađoj populaciji. Kroz angažman učenika, istraživački rad i vršnjačku edukaciju, škola ne samo da pruža znanje, već potiče odgovoran odnos prema vlastitom tijelu i empatiju prema oboljelima.
Školsko okruženje ima jedinstvenu ulogu. Može mladima pružiti kvalitetne informacije, ali i pomoći u donošenju odluka koje izravno utječu na njihovo dugoročno zdravlje. U vremenu kada su mladi izloženi brojnim izazovima i nezdravim navikama, ovakvi projekti predstavljaju snažan alat za izgradnju generacije koja će biti informirana, odgovorna i spremna brinuti o sebi i drugima.
