Informacijska pismenost je vještina koja se može implementirati u svaki nastavni predmet. Njome se podržava učinkovit pristup informacijama, a učenici pritom razvijaju kritičko mišljenje i promišljanje, kako riješiti problem, donošenje odluka i istraživanje različitih mogućnosti.
Što je motivacija? Motivacija je izravni ili neizravni poticaj ponašanja, govora ili razmišljanja. Upravo je motivacija jedna od najvećih briga današnjih nastavnika koja potiče gotovo svakodnevna pitanja: „Kako motivirati učenike na učenje?“ ili „Kako ih zainteresirati za gradivo i školu?“. U izobilju tehnoloških uređaja, pametnih telefona, različitih društvenih mreža i informacija koje su danas učenicima dostupne bilo gdje i u bilo koje vrijeme, poticanje motivacije postao je veliki izazov za nastavnike.
Na djetetovoj je samostalnosti potrebno raditi od najranije dobi. U početku dijete pokazuje da je samostalno u pospremanju igračaka, svoje sobe ili kutka za igranje, odlaganja suđa u sudoper i dr. Dijete također pokazuje samostalnost u prihvaćanju i provođenju pravila koja su uspostavljena između njega i roditelja te na taj način gradi svoju samostalnost, ali i povjerenje roditelja.
Objavljeno je novih 198 e-Škole scenarija poučavanja koji izravno prate digitalne obrazovne sadržaje, popularno znane DOS-ove.
U sklopu izložbe „Predmet: Hrvatski“ autorica Ane Ćavar i Lahorke Plejić Poje koju su zajednički organizirali Zagrebačka slavistička škola, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dubrovački muzeji, Hrvatski školski muzej i Hrvatsko filološko društvo u četvrtak, 15. rujna u 16:30 u Etnografskom muzeju u Dubrovniku, CARNET koji je ujedno i partner na izložbi, održat će predavanje o e-Škole digitalnim sadržajima.
Na početku svake školske godine, nakon dugog toplog ljeta, djeca se ponovo susreću sa svojim školskim prijateljima i kolegama s kojima provode većinu svakodnevnice. Poneka će djeca preseliti u novi razred ili školu, poneka će započeti osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje i školovanje. Vraćanjem u školske klupe djeci često puta najveći stres predstavlja upravo stjecanje novih prijatelja i prilagodba na novu sredinu i okolinu.
Nastavnici svih predmeta dobro su upoznati s činjenicom kako učenicima nije dovoljno samo pročitati tekst vezan za gradivo ili knjigu. Vještina je čitanja također nešto što se sustavno uči, gradi i unaprjeđuje.
Gotovo tri mjeseca ljetnih praznika prošla su u trenu. Djeca su se odmorila, sazrela, promijenila i narasla i spremna su za nove pobjede i uspjehe. Posljednji se dani ljetnih praznika mogu pametno i kvalitetno organizirati i provesti u pripremanju za prvo polugodište.
Čitanje naglas, moglo bi se reći da tako sve počinje. Slušanje priča koje nam roditelji i bake i djedovi čitaju dok smo djeca, do odgajateljica u vrtićima koje uz čitanje priča naglas provode i aktivno slušanje, uče kritičkom promišljanju i povezivanju činjenica sve do početka osnovne škole kada se u razrednoj nastavi uči pravilno čitati, spajati riječi u rečenice i koncentrirano i svrhovito čitati tekstove i lektire.
Kada smo bili djeca, boravak ispred malih ekrana bio je ograničen. Još se uvijek nostalgično sjećamo crtanog filma u 19 sati i 15 minuta prije Dnevnika jer nekima je to bila jedina mogućnost kada su mogli nešto pogledati na televiziji. Vrijeme smo provodili vani, na svježem zraku i u igri za koju nikada nije bilo dovoljno vremena.