Poučavajući učenike što je biografija, učiteljica je osmislila aktivnosti koje će nastavu Hrvatskog jezika učiniti zanimljivijom jer će teorijske spoznaje pretočiti u praktičan istraživački rad. Učenicima je osmislila sljedeće aktivnosti:
- Odabrati jednu osobu koja je podrijetlom iz Like (sportaš, književnik, jezikoslovac, znanstvenik, umjetnik). Zajedno su sastavili popis osoba o kojima bi učenici željeli saznati više i čije bi biografije voljeli čitati. Svaki učenik odabire jednu osobu. Pri istraživanju se koriste različitim izvorima (mrežne stranice, enciklopedije, članci). Učenici u biografiji trebaju navesti upotrijebljeni izvor.
- Osmišljavanje biografije: U bilježnicu malog formata ili u imroviziranu bilježnicu nastalu od više uvezanih araka formata A4, učenici zapisuju sve što su saznali o odabranoj osobi. Lijepe fotografije i članke te pišu bilješke. Osmišljavaju naslovnicu na kojoj ističu ime i prezime osobe koju istražuju, lijepe fotografiju/crtaju portret i odabiru citat koji će biti misao poveznica cijele biografije.
- Predstavljanje i vrednovanje: Učenici u učionici javno predstavljaju uratke. Izlaganje traje dvije minute. Prije izlaganja, učenicima su podijeljene rubrike za vrednovanje prema kojima su uistinu objektivno vrednovali suučenika te su svaku bilješku obrazložili i komentirali. Premda su pojedini učenici odabrali istu osobu, svatko je na drugačiji način osmislio i predstavio svoj uradak. U istraživačkom radu mjesto su pronašle biografije Cvijete Grospić, Josipe Lisac, Šime i Ante Starčevića, Nikole Tesle, Miroslava Kraljevića, Marijana Matijevića, Mile Budaak i Andrije Štampara.
- Izložba: Nakon prikupljanja i predstavljanja učeničkih uradaka, odabrani su najuspješniji i organizirana je izložbu u školskom predvorju.
Učenici su ovakvin načinom učenja saznali mnoge pojedinosti o životu poznatih Ličana. Učiteljicu je oduševila spoznaja što su učenici odabrali Cvijetu Grospić, pjesnikinju iz 19. st. za koju se tek nedavno doznalo koliko je bila poznata u širim književnim krugovima svojeg vremena, kao i Šimu Starčevića, autora Nove ričoslovnice ilirske, prethodnika hrvatskih preporoditelja. Bez obzira što su pojedini učenici u početku s negodovanjem prihvatili ovaj istraživački zadatak, u konačnici su svi bili ponosni na plodove svojeg rada.
