Polazeći od pretpostavke da tehnologija oblikuje navike, pažnju i međuljudske odnose učenika, osmišljen je scenarij poučavanja koji uključuje pripremu u učionici i terensku nastavu. Aktivnosti su provedene u okviru Erasmus+ projekta What’s STRONG With You? s naglaskom na prepoznavanje FOMO-a, razvoj samoregulacije i osvještavanje osobnih granica u digitalnom okruženju. Rad prikazuje tijek izvođenja nastave te odgojno-obrazovne učinke na učenike, uz poseban naglasak na iskustveno učenje i povezivanje tehnologije s emocionalnom i tjelesnom svjesnošću.
Uvod
Digitalni uređaji su neizostavan dio svakodnevice djece i mladih. Njihova učestala nesvjesna uporaba otvara brojna pitanja vezana uz pažnju, emocionalnu regulaciju, san, društvene odnose i mentalno zdravlje. Iako kurikulum Informatike razvija digitalne kompetencije učenika, u praksi se sve češće javlja potreba za sustavnim razvojem digitalne samoregulacije i kritičkog odnosa prema tehnologiji, a ne samo tehničke vještine korištenja. U tom kontekstu, koncepti digitalnog detoksa i mindful korištenja tehnologije postaju važan odgojno-obrazovni alat. Njihova svrha nije zabrana korištenja tehnologije, već razvoj svjesnosti: kada, zašto i kako koristimo digitalne uređaje te kakav učinak oni imaju na naše tijelo, misli i odnose s drugima. Izvanučionička nastava pruža posebno pogodan okvir za takav pristup jer omogućuje izmještanje iz digitalno zasićenog okruženja učionice i iskustveno učenje u stvarnom prostoru.
Tijek izvođenja izvanučioničke nastave
Priprema za terensku nastavu u učionici (45 minuta)
U pripremnoj fazi nastave učenici su informirani da će sat Informatike proteći bez korištenja digitalne tehnologije. Ispunjavajući FOMO upitnik (engl. fear of missing out; strah od propuštanja važnih informacija, događaja ili društvenih interakcija u digitalnom okruženju) učenici su anonimno procjenjivali vlastiti odnos prema strahu od propuštanja online sadržaja. Uvodna rasprava potaknula je učenike na promišljanje o emocionalnim reakcijama vezanim uz odsutnost mobitela te o prioritetima u digitalnom okruženju.
Rad u rotirajućim skupinama omogućio je učenicima razmjenu stavova o uzrocima FOMO-a, mehanizmima privlačenja pažnje u aplikacijama i prednostima offline vremena. Aktivnost izrade umne mape na temu digitalnog detoksa dodatno je osnažila osjećaj da digitalna pauza ne mora biti kazna, već svjestan i koristan izbor.
Izvanučionička nastava (90 minuta)
Uvodni dio sata
Izvanučionička nastava započela je izlaskom učenika u školsko dvorište, gdje su učenici sjeli u krug u sjenici. Učenici su ponijeli pribor za pisanje, čime je jasno naglašeno da je aktivno sudjelovanje i refleksija ključan dio nastave, iako se ona odvija izvan učionice i bez digitalnih uređaja.
Spašavanje predmeta – osvještavanje osobnih vrijednosti
U aktivnosti Spašavanje predmeta učenici su trebali zamisliti situaciju u kojoj im je dom zahvatio požar te da imaju samo jednu minutu za spasiti tri predmeta, uz napomenu da su sva živa bića već spašena. Učenici su svoje odgovore zapisivali na papir, bez rasprave s drugima. Naknadnom raspravom o tome tko je odabrao digitalne uređaje i zašto, učenici su osvijestili emocionalnu i funkcionalnu vezanost uz tehnologiju te ulogu koju digitalni uređaji imaju u njihovim životima.
Donošenje odluka i argumentiranje stavova
U ovoj aktivnosti učenici su dobili kartice s natpisima Uzimam i Ne uzimam. Učitelj je čitao niz ponuda, a učenici su odlučivali bi li se bili spremni odreći mobitela ili drugog važnog digitalnog uređaja na tjedan dana u zamjenu za ponuđenu nagradu. Raspravom o tome postoji li nešto za što se nikada ne bi odrekli mobitela, učenici su razvijali kritičko mišljenje i osvještavali osobne granice u odnosu na tehnologiju.
Kritičko promišljanje u pokretu
Tijekom šetnje prema centru naselja učitelj je učenicima čitao podatke iz recentnih istraživanja o vremenu provedenom online, osjećaju ovisnosti o digitalnim uređajima i narušenim međuljudskim odnosima. Kretanje tijekom rasprave smanjilo je napetost i potaknulo spontano uključivanje učenika. Postavljena pitanja omogućila su učenicima povezivanje statističkih podataka s vlastitim iskustvima.
Posljedice nedostatka sna
Dolaskom u centar naselja učenici su u parovima sudjelovali u memory igri koja je tematski povezivala korištenje digitalnih uređaja i kvalitetu sna. Kartice su prikazivale moguće posljedice manjka sna, poput pospanosti, razdražljivosti i slabije koncentracije. Nakon igre uslijedila je vođena rasprava u kojoj su učenici prepoznavali simptome kod sebe i svojih vršnjaka te promišljali o razlozima zbog kojih često produžuju vrijeme provedeno na mobitelu unatoč negativnim posljedicama.
Vizualizacija digitalnih navika
Tijekom aktivnosti Moja baterija učitelj je učenicima podijelio radni list s ilustracijom baterije i jednom bojicom. Čitajući različite svakodnevne situacije u kojima ljudi koriste mobitel, učenike je poticao na samoprocjenu vlastitih digitalnih navika. Ako se neka situacija odnosila na učenika, učenik je obojao dio baterije, pri čemu je svaka obojena sekcija predstavljala jedno korištenje mobitela. Nakon što bi baterija bila u potpunosti obojena, učenik je dobio novi radni list i nastavio s aktivnošću. Vizualni prikaz omogućio je učenicima jasan i neposredan uvid u učestalost korištenja uređaja tijekom dana te otvorio prostor za refleksiju i raspravu o potrebi digitalnih pauza i postavljanja granica.
Tiha šetnja – mindful promatranje
Tijekom tihe šetnje do rijeke Karašice učenici su se kretali bez razgovora i bez digitalnih uređaja, usmjeravajući pažnju na zvukove, mirise i vizualne podražaje iz okoline. Cilj aktivnosti bio je razvijanje svjesne prisutnosti i iskustvo boravka u prirodi bez digitalnih ometanja.
Glumim, dakle postojim – razvoj empatije i komunikacijskih vještina
U dramskoj aktivnosti učenici su u skupinama dobili kartice sa svakodnevnim situacijama u kojima dio sudionika koristi mobitel, dok drugi pokušavaju komunicirati. Kratkim improvizacijama učenici su istraživali kako korištenje digitalnih uređaja utječe na kvalitetu komunikacije i odnosa. Rasprava nakon izvođenja omogućila je učenicima razvoj empatije i razumijevanje perspektive osoba koje se osjećaju ignorirano ili nevažnima zbog tuđe zaokupljenosti ekranima.
Tiha šetnja natrag do škole
Povratak do škole odvijao se ponovno u tišini, čime je učenicima omogućeno da integriraju doživljaje i refleksije nastale tijekom aktivnosti. Ova faza služila je kao prijelaz iz iskustvenog dijela nastave prema završnoj refleksiji te je dodatno naglasila važnost usporavanja i svjesnog promatranja okoline.
Igra ometanja
U završnoj aktivnosti dvoje učenika pokušavalo je riješiti osmosmjerku dok su ih ostali učenici ometali simuliranim „notifikacijama“ pomoću post-it papirića i zvukova. Aktivnost je jasno i snažno demonstrirala kako česta prekidanja narušavaju koncentraciju i učinkovitost. Završna rasprava usmjerila je učenike prema konkretnim strategijama smanjenja digitalnih ometanja u svakodnevnom životu.
Osobna pravila digitalne ravnoteže
U završnom dijelu nastave učenici su individualno oblikovali svoja osobna pravila digitalne ravnoteže, temeljena na iskustvima i aktivnostima izvanučioničke nastave.
Zaključak
Prikazani primjer izvanučioničke nastave u Osnovnoj školi Popovac pokazuje da je moguće integrirati teme digitalnog zdravlja, mindfulnessa i kritičkog mišljenja unutar predmeta Informatika na smislen i učenicima blizak način. Iskustveno učenje, boravak u prirodi i refleksija bez osuđivanja omogućili su učenicima razvoj veće svjesnosti o vlastitim digitalnim navikama. Takav pristup doprinosi razvoju samoregulacije, emocionalne pismenosti i odgovornog korištenja tehnologije te predstavlja vrijedan model za daljnju primjenu u osnovnoškolskom obrazovanju.
Literatura
– Aye Mind / NHS Greater Glasgow & Clyde. (2025). Digital Wellbeing – Conversations Toolkit.
– Global Digital Health Partnership. (2024). Digital Health Literacy Toolkit.
– Vodafone Foundation. (2020). Digital Detox – Lesson Plan.
