Profesoricu je zanimalo jesu li učenici shvatili da se konceptualnim zadatcima provjerava razumijevanje koncepata i da ti zadatci za razliku od numeričkih zadataka zahtijevaju minimalne matematičke operacije ili ih uopće ne uključuju. Učenici su ispunjavali anonimnu anketu od petnaest pitanja u Google Formsu. Anketi je pristupilo 58 učenika prvih razreda.
- 31 % učenika smatra da je rješavanje konceptualnih zadataka najvažnije u poučavanju fizike, a samo 3% smatra da je to istraživački rad.
- 53 % učenika smatra da su konceptualni zadatci teži od numeričkih.
- 47 % učenika smatra da su konceptualni zadatci teži od numeričkih jer uključuju logičko povezivanje i zaključivanje, a 12 % ih smatra da konceptualni zadatci uključuju zahtjevne matematičke operacije.
- 40 % učenika smatra da su numerički zadatci teži od konceptualnih.
- 40 % učenika misli da je najbolji način rješavanja konceptualnih zadataka u skupini, a 29 % ih misli da je najbolji način rješavanja samostalan rad.
- 45 % učenika misli da je najbolji način rješavanja numeričkih zadataka samostalan rad, a 27 % ih misli da je najbolji način rješavanja rad u skupini.
- 95 % učenika smatra da se konceptualnim zadatcima provjerava razumijevanje koncepata i odnosa među veličinama unutar fizičkih zakona, a 3 % misli da se provjerava matematičko znanje.
- 75 % učenika smatra da je pri rješavanju numeričkih zadataka važno pažljivo pročitati situaciju koja opisuje zadatak, nacrtati skicu ili graf, ispisati zadane veličine i one koje se traže, a 4 % smatra da je važno samo matematičko znanje.
- 38 % učenika izjavilo je da utroši više vremena pri rješavanju numeričkih zadataka u pisanoj provjeri znanja, a 26 % za rješavanje konceptualnih zadataka.
- 59 % učenika priprema se sedam dana za pisanu provjeru znanja, a 5 % se priprema 14 dana za pisanu provjeru znanja.
- 84 % učenika priprema se za pisanu provjeru znanja rješavajući konceptualne i numeričke zadatke iz bilježnice i udžbenika, a 2 % rješavajući konceptualne i numeričke zadatke s Edutorija.
- 42 % učenika smatra da vrednovanje konceptualnih i numeričkih zadataka uključuje definiranje fizičkih pojava, zakona i teorija, a 29 % učenika smatra da vrednovanje konceptualnih i numeričkih zadataka uključuje kreativnost u rješavanju, sposobnost kritičkog osvrta na rješenja.
- 52 % učenika bi procijenilo svoje razumijevanje konceptualnih zadataka kao dobro, a 10 % kao loše.
- 48 % učenika procijenilo bi svoje vještine i sposobnosti pri rješavanju numeričkih zadatak kao dobro, a 5 % kao odlično.
- 90 % učenika smatra da numerički zadatci u fizici ne mogu funkcionirati bez konceptualnih i obrnuto, a 10 % smatra da mogu jedni zadatci funkcionirati bez drugih.
Rezultati ankete pokazali su koliko učenici razumiju razliku između konceptualnih i numeričkih zadataka i kako se pripremaju za pisanu provjeru znanja. Najviše učenika smatra da je rješavanje konceptualnih zadataka najvažnije u poučavanju fizike, a samo mali broj smatra da je to istraživački rad. Gotovo svi ispitanici smatraju da su konceptualni zadatci teži od numeričkih jer uključuju logičko povezivanje i zaključivanje. Velik broj učenika misli da je najbolji način rješavanja konceptualnih zadataka u skupini, a samo mali broj misli da je to samostalan rad. Najveći broj učenika smatra da se konceptualnim zadatcima provjerava razumijevanje koncepata i odnosa među veličinama unutar fizičkih zakona, a mali broj misli da se provjerava matematičko znanje. Profesoricu je najviše zabrinulo što 42 % učenika smatra da vrednovanje konceptualnih i numeričkih zadataka uključuje definiranje fizičkih pojava, zakona i teorija i što bi 52 % učenika procijenilo svoje razumijevanje konceptualnih zadataka kao dobro, a 10 % kao loše. Nakon provedene ankete i uvidom u odgovore sudionika, profesorica će pokušati u dogovoru s kolegicama iz matematike i kemije poticati učenike da što više znanstveno razmišljaju.
