Mala šumarska škola

Učenici i učiteljice Osnovne škole Ante Curać – Pinjac iz Žrnova na otoku Korčuli, Zemlji za rođendan pohađali su Malu školu šumarstva. Naučili su kako poštivati šume i njihova staništa, te u kolikoj mjeri šume pomažu u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Svjesni posljedica klimatskih promjena učenici i učiteljice razredne nastave škole obilježili su Dan planete Zemlje u Parku prirode Kočje, nedaleko od mjesta Žrnova. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. Sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta, potresa i kiša, sve intenzivnijih toplinskih valova i suša. Sve se promjene događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju i prijeti im izumiranje.
Svjesni navedenih činjenica, učiteljice su pričom i kratkim videoisječcima upoznale učenike s posljedicama neodgovornog ljudskog djelovanja na Zemlju.

Posebno su obratile pozornost na pametnu kupovinu koja bi smanjila količinu otpada. Pričali su o pametnom odabiru ambalaže koja je biorazgradiva, kupovanju proizvoda domaćih proizvođača čime doprinosimo i očuvanju okoliša kroz uštedu energije za transport samog proizvoda, te doprinosimo smanjenju emisija CO2 koji utječe na klimatske promjene. Spominjali su i stvarnu potrebu kupovine određenog proizvoda koja u startu smanjuje nastanak otpada i rok trajanja određenog proizvoda koji bi također smanjio količinu otpada i rasteretio kućni budžet.slika u šumi

Učenici su obećali da će pri svakoj kupovini nositi od kuće platnenu vrećicu kako bi smanjili količinu plastičnog otpada. Naučili su i kako pravilno razvrstati otpad i na taj način aktivno sudjelovati u procesu reciklaže.
Odlučili su da će racionalno koristiti vodu i struju i na taj način doprinjeti zaštiti okoliša. Posebnu pozornost posvetili su odabiru načina života koji što manje zagađuje zrak. Nakon teoretskog dijela odlučili su uz stručno vodstvo dipl. ing. šumarstva Milana Vojinovića posjetiti Park prirode Kočje koji je ujedno i jedini rezervat za hrast crniku ili česvinu sa stoljetnim krošnjama koje zadržavaju vlagu na ovom prostoru, kao i brojne lišajeve i mahovinu. Ing. Milan je obećao učenicima kako će današnje prijepodne pohađati malu šumarsku školu, a time naučiti puno o šumama i životinjama koje u njima žive. Za početak ih je upoznao sa imenicom stanište koju je usporedio sa njihovim domom. “Ulaskom u nečije stanište, remetimo domaćinima osobni mir. To vam je isto kao da netko vama upada u kuću.” – objasnio je Milan. “Upravo je šuma hrasta crnike izvrsno stanište za brojne životinje”.

Učenici su u Kočje ušli tiho, pazeći da ne remete mir stanovnicima šume. U samoj šumi su uspoređivali veličinu i oblik lista hrasta kojek obasjava sunce i onog koji je u hladu te su zaključili kako se svaki list veličinom bori za upijanje dovoljne količine svjetlosti. Učenici su saznali da je na području otoka Korčule prvi niknuo bor. “Bor traži puno sunca i kratkog je životnog vijeka. Hrast živi puno dulje od bora. Međutim na ovim područjima postoji dogovor između bora i hrasta. Bor će hrastu davati hranu i zaštitu od sunca a hrast će svojim polaganim rastom dozvoliti boru da doživi duboku starost”. – objasnio je djeci Milan. Saznali su da se baš u Kočju nalazi najveći hrast na mediteranu koji je niknuo iz sjemena. Milan je djeci objasnio kako se šume bore protiv globalnog zatopljenja na način da proizvode kisik a upijaju ostale štetne plinove. Naučio ih je kako šume trebamo čuvati i poštivati šumska staništa. Šume nas čuvaju, štite i hrane.

Učenici su bili uspješni u maloj školi šumarstva. Obećali su da će se ubuduće prema šumama odnosti s poštovanjem. Pri povratku u učionicu napisali su brojne poruke Zemlji za rođendan:

  • Draga Zemljo, ubuduće neću trgati grane tvojih stabala.
  • Neću više bacati smeće u dvorište.
  • Posaditi ći 1000 stabala Zemlji za rođendan.
  • Neću više kupovati plastične vrećice.
  • Zaliti ću uvenuti cvijet.
  • Čuvat ću staništa životinjama.

Tijekom obilježavanja Dana planeta Zemlje ostvarili su i slijedeće odgojno obrazovne ishode:

PID OŠ A.2.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi i objašnjava važnost organiziranosti.

  • objašnjava važnost organiziranja/razvrstavanja otpadnih tvari u okolišu, razlikuje otpad i smeće te razvrstava otpad

PID OŠ B.2.1. Učenik objašnjava važnost odgovornoga odnosa čovjeka prema sebi i prirodi.

  • brine se za okružje u kojemu živi i boravi
  • razdvaja otpad i smeće, razvrstava otpad
  • prepoznaje zvučno i svjetlosno onečišćenje okoliša

PID OŠ C.2.1. Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj identiteta te promišlja o važnosti očuvanja baštine.

  • promišlja o utjecaju zajednice na pojedinca i obratno
  • navodi primjere i objašnjava načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine

PID OŠ A.B.C.D. 2.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija.

  • prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju
  • uočava probleme i predlaže rješenja
  • raspravlja, uspoređuje i prikazuje na različite načine rezultate – crtežom, slikom (piktogramima), grafom i sl.
  • donosi jednostavne zaključke

Na današnjim aktivnostima djeca su jako puno naučila. Zaključili su kako su Zemlju posudili od svojih predaka i kako ju moraju sačuvati za svoje potomke.