Početkom 2024. godine u Osnovnoj školi Popovac provedeno je anketno istraživanje s ciljem boljeg razumijevanja stanja mentalnog zdravlja učenika, učitelja i stručnih suradnika. U istraživanju su sudjelovali učenici predmetne nastave te učitelji i stručni suradnici. Istraživanje je provedeno anonimno, a dobiveni rezultati pružaju uvid u trenutno stanje, ali i jasno ukazuju na područja u kojima postoji potreba za dodatnom podrškom i intervencijom.
Podaci koji pozivaju na reakciju
Rezultati prikupljeni među učenicima predmetne nastave pokazuju zabrinjavajuće obrasce. Čak 70 % učenika izjasnilo se da ih školske obveze u velikoj mjeri umaraju, dok se 51 % njih često osjeća razdražljivo. Znakovito je da 70 % učenika smatra kako imaju poteškoće u jednom ili više područja: osjećajima, koncentraciji, ponašanju ili u međuljudskim odnosima. Ove poteškoće ne ostaju izolirane – 46 % učenika izjavilo je da im narušeno mentalno stanje utječe na školsko učenje, a 53 % na funkcioniranje kod kuće.
Uz to, gotovo svi učenici koriste društvene mreže, a 37 % navodi da im one smanjuju koncentraciju. Nadalje, 16 % učenika osjeća se zbog njih izolirano ili isključeno iz društva, 14 % primjećuje smanjenje samopouzdanja, a 5 % prijavljuje osjećaj tjeskobe. Nezanemariv je i podatak da 79 % učenika ne koristi nikakve tehnike relaksacije poput tjelesne aktivnosti, vježbi disanja ili opuštanja mišića. Njih 12 % opisuje vlastitu fizičku aktivnost kao slabu, a dodatnih 44 % kao slabu do srednju. Samo 21 % učenika prosječno spava preporučenih osam sati, što dodatno upućuje na prisutnu kroničnu iscrpljenost i potrebu za promjenom životnih navika.
Sindrom izgaranja u tišini
Vrijedno je naglasiti da je mentalno zdravlje i kod učitelja prepoznato kao područje koje zahtijeva dodatnu podršku. Istraživanje je pokazalo da se većina kolega osjeća umorno – 77 % ih se izjasnilo da su od srednje do izrazito umorni, pri čemu 44 % svakodnevno putuje više od sat vremena do škole. Nedostatak kvalitetnog sna prisutan je kod 59 % ispitanih, dok 50 % ne koristi nikakve tehnike opuštanja. Najčešći načini smirivanja su kava i cigarete, no ohrabrujuće je što većina učitelja izražava volju za učenjem i primjenom novih znanja i metoda za poboljšanje kvalitete svakodnevice i očuvanje mentalnog zdravlja. Dio učitelja prošao je strukturirane edukacije i studijska promatranja u Norveškoj, a po povratku su svoja znanja prenijeli na kolege i učenike kroz radionice, poput već spomenutih.
Mindfulness u baranjskoj školi
S obzirom na ove pokazatelje, škola je odlučila proaktivno pristupiti situaciji te je započela s provedbom niza radionica usmjerenih na promicanje mentalnog zdravlja i razvoj emocionalne pismenosti. Jedan od glavnih koncepata koji se nastoji implementirati u svakodnevni rad je mindfulness, odnosno svjesna prisutnost u trenutku. Mindfulness se temelji na prihvaćanju sadašnjeg trenutka bez prosuđivanja i koristi se kao alat za smanjenje stresa, poboljšanje koncentracije, regulaciju emocija te razvoj suosjećanja i samopouzdanja.
Radionica “Budi ovdje i sada”
Učiteljica hrvatskoga jezika Silvija Švelinger provela je s učenicima predmetne nastave radionicu „Budi ovdje i sada“, čiji je cilj bio upoznati učenike s osnovama mindfulnessa i tehnikama koje im mogu pomoći u svakodnevici – u učionici, kod kuće, u odnosima s drugima. Radionica je osmišljena na temelju znanja stečenih na strukturiranom tečaju na Tenerifima, a učiteljica je sadržaj prilagodila dobi i interesima učenika.
U sklopu radionice učenici su se upoznali s tehnikom pravilnog i svjesnog sjedenja – kako sjediti uspravno, ali opušteno, što im je poslužilo kao osnova za sve ostale aktivnosti. Tijekom vježbe „eating mindfulness“ promatrali su hranu svim osjetilima – udisali miris, promatrali boju i teksturu te ju konzumirali polako, u tišini, usmjeravajući pažnju na svaki zalogaj.
Posebno zanimanje izazvala je tehnika „box breathing“ odnosno disanje u ritmu 4-4-4-4, koja je osmišljena za smirivanje organizma i vraćanje fokusa. Učenici su također prakticirali „sitting yogu“, kroz niz nježnih pokreta osvještavali svoje tijelo te na kraju, u tišini i vođeno, prolazili kroz vježbu „body scanning“ – skeniranja tijela s ciljem prepoznavanja i otpuštanja napetosti.
Učiteljica je uz radionicu izradila i informativni plakat te brošuru o dobrobitima mindfulnessa, a učenici su zajedno s njom osmislili i dogovorili svakodnevne mini-pauze za disanje, istezanje i kratke trenutke usmjerene svjesnosti. Ove vježbe nisu zamišljene kao jednokratni pokušaj, već kao početak jednog dugoročnog procesa. Planirano je praćenje primjene naučenog u svakodnevnoj učioničkoj praksi, kao i prikupljanje povratnih informacija od učenika o tome koje tehnike najviše koriste i koje im najviše pomažu. Prvi dojmovi učenika već sada su vrlo pozitivni. Mnogi su izjavili da se tijekom vježbi osjećaju smirenije, koncentriranije i ugodnije.
Radionica “Vrtlog osjećaja”
U Područnoj školi Kneževo održana je još jedna vrijedna radionica pod nazivom „Vrtlog osjećaja“, koju su zajednički vodili učitelji Lidija Štimac i Željko Predojević. Ova radionica bila je spoj znanosti, umjetnosti i osobnog razvoja, a u njoj su sudjelovali svi učenici od 1. do 8. razreda. Kroz niz osmišljenih aktivnosti učenici su istraživali i izražavali svoje emocije na različite načine, što je pridonijelo razvoju njihove emocionalne svijesti i empatije.
Aktivnosti su započele s „Trezorom briga“, gdje su učenici na papirić zapisali jednu brigu i simbolično je „spremili“ u trezor. Nakon toga uslijedila je „Glazbena introspekcija“, tijekom koje su učenici slušali glazbu, stajali u krugu i birali emotikon koji prikazuje njihovo tadašnje raspoloženje.
„Mreža osjećaja“ bila je aktivnost u kojoj su bacanjem klupka vune i izgovaranjem emocije i pripadajuće situacije stvarali vizualnu mrežu koja simbolizira međusobnu povezanost.
U vježbi „Crtanje emocije“ učenici su birali jednu emociju te ju izražavali kroz boje i oblike, pretvarajući učionicu u galeriju osjećaja.
„Pantomima osjećaja“ potaknula je razvoj neverbalne komunikacije i empatije, dok je završni krug aktivnosti uključivao refleksiju i simbolički povratak brizi iz trezora – učenici su odlučili hoće li zadržati svoju brigu ili je odbaciti. Cijela radionica protekla je u ozračju povjerenja, otvorenosti i podrške.
Mala pauza, veliki učinak
U nastojanju da školski dan postane manje stresan, a više osnažujući, i učitelji izvan domene tzv. „osobnog razvoja“ uključuju se u njegovanje mentalnog zdravlja učenika. Učitelj informatike Goran Podunavac također s učenicima provodi vježbe tijekom rekreacijske pauze u trajanju od 15 minuta. Ove kratke aktivnosti služe kao prijelaz između nastavnih sati i prilika za resetiranje tijela i uma. Poseban naglasak stavlja se na lagane vježbe disanja, vježbe za istezanje te kratke mentalne igre i refleksivne trenutke tišine.
Osim toga, šetnje su postale neizostavni dio školskog ritma. Svi dežurni učitelji redovito prakticiraju kratke šetnje s učenicima tijekom odmora, posebno nakon dugih razdoblja sjedenja.
Ove šetnje nisu zamišljene kao “pro forme patroliranje”, već kao prilika za razgovor, rasterećenje, fizičko razgibavanje i uspostavljanje odnosa povjerenja između učenika i učitelja. Upravo ta ljudska komponenta – toplina, blizina, prisutnost – ono je što dugoročno pridonosi stvaranju škole u kojoj se djeca osjećaju sigurno i viđeno.
Zaključak
Ovo je tek početak jednog promišljenog i sustavnog rada na području mentalnog zdravlja u školi.
Planirane su nove radionice i aktivnosti, a poseban naglasak stavlja se na praćenje efekata već provedenih aktivnosti – promatra se koliko učenici zaista primjenjuju naučeno, koje im vježbe najviše koriste te kako se mijenja njihovo emocionalno stanje kroz vrijeme.
Osnaživanje učenika i učitelja ne događa se preko noći, no kontinuiranim radom i praćenjem napretka, škola postaje prostor gdje se ne njeguje samo znanje, već i mentalna otpornost, svjesnost i međuljudska povezanost.
Sve opisane aktivnosti provode se u okviru Erasmus+ projekta “What’s STRONG with you?”, kojeg sufinancira Europska unija.
