prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Mladi i alkohol

Alkohol je najčešće prva ovisnost s kojom se mladi susreću, nerjetko se ne zaustavljajući samo na njemu. Hrvatska se, s oko 240 000 alkoholičara, od kojih se svega 3% liječi, nalazi u samom vrhu europskih država po konzumiranju alkohola. Trend konzumacije alkohola u populaciji mladih stalno je u porastu, što zabrinjava i traži pozornost cijele društvene zajednice, prije svega u prevenciji ovog nemilog fenomena.

Alkohol i društvo

Iako se pijenje (još uvijek) smatra dominantno muškom aktivnošću, današnja nam statistika ukazuje i na sve veći broj žena konzumentica. Tako djevojčice danas piju čak deset puta češće no u prošlom desetljeću, a dječaci dvaput više nego prije deset godina.

Obrazac pijenja kod mladih razvija se prvenstveno u skupinama vršnjaka, najviše u dobi između 13. i 17. godine. Mladi nam često pijenjem pokušavaju poručiti da su odrasli; ponekad je to način da se uklope u društvo, da budu 'veliki' i 'važni' ili pak prihvaćeni od vršnjačke skupine. Posebnosti su pijenja kod mladih i to da se oni najčešće ne obaziru na posljedice, piju u 'rundama', često se natječući međusobno u količini ispijenih pića, te kombiniraju alkohol i druga sredstva ovisnosti.

Adolescencija je vrijeme burnih psihičkih i fizičkih promjena praćeno jakom nesigurnošću i nestabilnošću te stalnim preispitivanjem vlastitog identiteta. Takvo je ozračje plodno tlo za sklonost raznoraznom eksperimentiranju u ponašanju, pa tako i onom s alkoholom. Iako eksperimentiranje ne vodi nužno u ovisnost, pripito ili pijano stanje uvijek je izvor potencijalno rizičnog ponašanja. Tako mogu nastati i kobne posljedice poput prometnih nesreća u pijanom stanju, nekritičnog seksualnog ponašanja, pa i neželjenih trudnoća te tučnjave i drugi oblici vandalskog ponašanja.

Problem alkoholizma nije problem samo osobe koja pije, već i njene obitelji i zajednice u cjelini. Procjenjuje se da danas svaka četvrta obitelj ima člana alkoholičara. Obilježja današnjeg vremena, u kojem je pijenje izgubilo odlike nečeg opasnog, zabranjenog i štetnog, nikako nam ne ide na ruku u borbi sa sve većim brojem alkoholičara među mladima.

Alkohol utječe na promjenu raspoloženja i ponašanja djelujući isprva, u manjim dozama, sedativno i relaksirajuće, a u većim dozama može potaknuti i agresivno ponašanje. Kao i svako drugo opojno sredstvo, i alkohol može uzrokovati ozbiljne posljedice po fizičko i psihičko zdravlje.

Zdravstvene posljedice

Dugoročna konzumacija alkohola izaziva brojna oštećenja: smetnje ravnoteže, oštećenje perifernih živaca, gubitak osjeta, smetnje vida, probavnog sustava, karijes, parodontozu, alkoholnu kardiomiopatiju, promjene na nosu i obrazima poznate kao facies aethylica, spolnu disfunkciju i smanjenje fertilne sposobnosti u muškaraca, te postupno kognitivno propadanje.

Mozak adolescenta, osobito prefrontalni korteks koji se u adolescenciji još intenzivno razvija, izrazito je vulnerabilan na sva sredstva ovisnosti, uključujući i alkohol. Ovaj dio moždane kore odgovoran je za kritičku procjenu situacija, donošenje odluka, te kontrolu želja i emocija. Upravo stoga konzumacija u ovom osjetljivom periodu moždanog razvoja može ostaviti teške i trajne posljedice u funkcioniranju osobe u budućnosti.

Zlouporaba alkohola kod mladih

Zlouporaba alkohola kod mladih, osim sa spolom, povezana je i sa socijalnim statusom i etničkom pripadnošću, pa i regijom u kojoj mladi čovjek živi. Roditeljski je dom uvijek mjesto prvih saznanja o navikama i kulturi pijenja alkohola, a roditeljske figure prvi uzori za identifikaciju. Ne iznenađuju stoga podatci kako adolescenti skloni prekomjernom uživanju alkohola često imaju kompleksnu obiteljsku anamnezu što uključuje zlostavljanje i druge traume u djetinjstvu. Otuđenost i nedostatna komunikacija unutar obitelji nisu dobra niti podržavajuća okolina za krhku i nesigurnu osobnost adolescenta koji se još traži i pritom umjesto u sigurnost roditeljskog doma, zaluta u pošast alkohola, a nerijetko i drugih poroka.

Pri pojavi problema u svezi s alkoholom često se prije pojave incidenti u školi ili na ulici nego li obitelj shvati o čemu se radi. Obiteljska dinamika tada i nesvjesno može negirati probleme s alkoholom, tražeći druge razloge promijenjenoga ponašanja svoga adolescenta, a sve iz osjećaja straha od prepoznavanja pravog problema, uvijek povezanog s osjećajem roditeljske krivnje i odgovornosti.

Mlada osoba koja ima problema s alkoholom nerijetko je razdražljiva, nervozna, grubog, nestrpljivog reagiranja – što s vremenom vodi do narušavanja odnosa u obitelji i među prijateljima. Skloni su neobjašnjivim promjenama raspoloženja, tuzi i bezvoljnosti, koju onda dodatno 'liječe' alkoholom, stvarajući zatvoreni krug alkoholizma i tako česte prateće depresije.

Istodobna uporaba više sredstava ovisnosti, česta upravo među adolescentima, dodatno pogoršava stvari jer povećano uzimanje jednog utječe na uzimanje drugog psihoaktivnog sredstva.

Ako je povremena zlouporaba alkohola prešla u stanje ovisnosti o alkoholu, osoba nastavlja s konzumacijom čak i onda kada su nastupile očigledne posljedice po tjelesno i/ili psihičko zdravlje. Nabava i konzumacija alkohola okupiraju pritom svo ovisnikovo vrijeme, dovodeći do zapostavljanja svih drugih obveza (primjerice školskih ili izvanškolskih aktivnosti), a nerijetko mogu dovesti i do sukoba sa zakonom (prometni prekršaji, tučnjave i sl.).

Nije lako biti adolescent – uz sve one fiziološki uvjetovane 'bure', tu su još i brojni vanjski zahtjevi: brzi tempo koji nameće imperativ ljepote, statusne simbole, te hedonizam bez pokrića kao izvitopereni vrijednosni sustav, nerijetko obilato podržavan od strane nemalog broja raznih medija.

Mladi čovjek nije dorastao tolikim psihičkim, emocionalnim, pa i fizičkim i intelektualnim naporima te reagira strahom, osjećajem pritiska, krizom, a u pokušaju da pronađe rješenje alkohol mu se svesrdno nudi tako lako dostupan, gotovo kao najlakši nivo omiljene računalne igre.

Što možemo učiniti

Obitelj je svakako ishodišna točka, no problem je svojom veličinom i kompleksnošću odavno postao problem šire društvene zajednice. Stoga je uz nastojanje održavanja zdravih odnosa u obitelji, komunikacije i obiteljske podrške, svakako bitno omogućiti kvalitetnije provođenje slobodnog vremena, u kojima će biti više atraktivnih i korisnih sadržaja za mlade, ne zaboravljajući pritom kako sama zabrana nije dovoljna i može biti i kontraproduktivna. Potrebno je osigurati i rad s obiteljima putem obiteljskih savjetovališta, poticati razvoj programa prevencije i edukacije u školama, preispitati načine medijskog oglašavanja alkohola. Treba pokušati na pozitivan način okupirati i privući pozornost adolescenata, zadovoljiti njihovu znatiželju, interese i razvojne potrebe, omogućivši im tako da sami donose pravilne odluke i izbore.

 

Izvor: Pliva zdravlje

Autorica članka: Marjana Milanović, dr. med., specijalist psihijatar