Nisu svi novinarski tekstovi i prilozi jednaki. Razlikuju se po duljini, po formi, po obliku. To je zato što ima više novinarskih vrsta, odnosno postoji više oblika novinarskog izražavanja.
medijska pismenost
Isključivanje iz grupa na društvenim mrežama i u aplikacijama za dopisivanje
Istraživanja pokazuju da danas većina djece posjeduje pametni telefon koji im već od rane dobi omogućuje pristup internetu. Mnoga djeca većinu vremena na pametnim telefonima igraju igre ili se dopisuju sa svojim vršnjacima, često unutar različitih grupa u aplikacijama poput WhatsAppa, Vibera i slično.
Preporuke za postavljanje granica i stvaranje zdravog digitalnog okruženja
Na webinaru “Stvaranje sigurnog i zdravog digitalnog okruženja za djecu: postavljanje pravila i granica“, održanom 3. svibnja 2023. u sklopu 6. Dana medijske pismenosti, članice tima projekta “Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece – D.E.C.I.D.E.” predstavile su preporuke i smjernice za korištenje digitalnih uređaja i medija kod djece.
Poziv Europske komisije za potporu medijskoj pismenosti za 2024.
Europska komisija objavila je poziv za dostavu prijedloga za Potporu medijskoj pismenosti za 2024. godinu. Potpora medijskoj pismenosti provodi se u okviru Međusektorskog potprograma u programu Kreativna Europa koji, osim što obuhvaća djelovanja u svim kulturnim i kreativnim sektorima (uključujući audiovizualni), obuhvaća djelovanja u sektoru informativnih medija.
Društvene mreže i socijalna usporedba
Različiti medijski korisnici društvene mreže koriste na potpuno drugačiji način. Pritom osobito možemo razlikovati aktivno i pasivno korištenje mreža.
Vrste dezinformacija: Lažna veza, lažni kontkest, izmijenjen i izmišljen sadržaj
Postoje različite vrste dezinformacija koje se javljaju u različitim situacijama i prilagođavaju različitim medijima i platformama, a kroz vrijeme i razvijaju.
Otisak i sjena vašeg digitalnog identiteta
Jedna od lekcija iz nastavnih materijala Francuskog nacionalnog centra za medijsku i informacijsku pismenost (CLEMI), koje je Agencija za elektroničke medije prevela na hrvatski u suradnji s Veleposlanstvom Republike Francuske u Republici Hrvatskoj, na zanimljiv način bavi se temom digitalnih otisaka.
Slika o sebi: Kakvo je moje virtualno ja?
“Jedan od najvažnijih ciljeva adolescencije je izgradnja što je moguće jasnije slike o tome tko smo, kakvi smo, koje su naše vrijednosti i kakva osoba želimo biti. Slika o sebi je skup ideja, osjećaja i misli o samome sebi, odnosno doživljaj sebe i vlastitog funkcioniranja na raznim životnim područjima”, keže izv. prof. dr.sc. Josipa Mihić, pročelnica Odsjeka za poremećaje u ponašanju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u videolekciji “Slika o sebi“.
Kako podržati djecu u svijetu medija: savjeti za roditelje osnovnoškolaca
Obitelj je mjesto gdje se odlučuje s kojim će medijima dijete doći u doticaj i kakvu će važnost mediji imati u djetetovu svakodnevnom životu. Da bi djeca mogla postati kompetentni korisnici medija, moraju ovladati tehnologijom, no mnogo je važnije naučiti ih kako da izgrade kritički stav i podržati ih u tome.
Djeca kao influenceri
Među najpoznatijim svjetskim influencerima nalaze se i maloljetnici, pa čak i djeca predškolske i rane školske dobi. Mnoge od njih u virtualni su svijet uključili njihovi roditelji i na taj način počeli zarađivati. Kako bi se djecu zaštitilo od izrazito ambicioznih roditelja i spriječilo iskorištavanje djece, neke države već su donijele ili planiraju donijeti zakon koji će onemogućiti roditeljima ostvarivanje zarade iskorištavanjem vlastite djece.