Donosimo vam šest jednostavnih vježbi za razvoj medijske pismenosti koje se temelje na analizi mrežnih stranica vaše škole, a namijene su za rad s učenicima. Vježbe koje ćemo vam predstaviti, u tekstu koji slijedi, dio su obrazovnih materijala “Fake ≠ fact: Uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice, objavljenih u sklopu 2. Dana medijske pismenosti.
Mladi su danas podzastupljeni u medijima. Njihovo mišljenje je rijetko tema medijskih priloga, a znatan dio priloga o mladima je senzacionalističkog karaktera. S druge strane mladi sve više prate različite medije koji su uglavnom usmjereni na poticanje konzumerizma.
Medijski teoretičar Marshall McLuhan već je šezdesetih godina prošloga stoljeća naglasio da mediji nisu samo (pasivni) prijenosnici poruka. Medij je poruka, rekao je McLuhan, naglašavajući time da medij koji prenosi poruku ujedno postaje dijelom poruke, utječe na njezin smisao, jednako kao što utječe na proces našega razmišljanja tijekom stvaranja te poruke.
Vukovarski su gimnazijalci u sklopu Dana medijske pismenosti doživjeli jedan nezaboravan novinarski dan u redakciji Glasa Slavonije i tvrtki Inchoo.
Informiranje, učenje, povezivanje s drugima i zabava danas se u velikoj mjeri odvijaju putem medija. Roditelji ne moraju biti stručnjaci za sve medijske fenomene koji bi mogli zanimati djecu; medijski odgoj prije svega zahtjeva prisutnost, interes za život djeteta i spremnost za razgovor o različitim temama vezanima za medije – stoji u uvodu Priručnika za roditelje i skrbnike “Djeca i mediji”, koji je izdao finski Nacionalni audiovizualni institut uz financijsku podršku Europske unije, a dostupan je i na engleskom jeziku.
Partneri projekta EU Kids Online, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom, pokrenuli su 15. rujna prvo nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama djece i njihovih roditelja i sigurnosti djece na internetu.