„Reci mi i ja ću zaboraviti. Poduči me i ja ću se sjetiti. Uključi me u rad i ja ću naučiti.“ – Benjamin Franklin
U prošlim člancima govorilo se općenito o motivaciji. Uz teorijski opis što pokreće učenike na učenje (interes, različite nagrade i drugo), ponuđeni su neki praktični savjeti kako potaknuti učenika ili dijete na učenje. Ovaj članak ukratko će opisati različite motivacijske tehnike koje se mogu koristiti u svim stadijima nastavnog procesa.
Zdravi stil života od neprocjenjive je važnosti upravo u ovom životnom razdoblju. Dječji organizam intenzivno raste i razvija se, a to je praćeno naglim intelektualni i emocionalni napretkom. Kako bi dijete u svakom od tih područja moglo ostvariti svoj maksimalni potencijal, životni uvjeti djeteta moraju biti najbolji mogući.
Primjena tehnologije u obrazovanju u današnje doba je imperativ. Škole pohađaju generacije digitalnih urođenika koje se u klasičnom obliku nastave osjećaju kao u kamenom dobu, očito je stoga da je neophodno prilagoditi način poučavanja novim generacijama. Tehnologija nije odgovor na sve i ne smije biti sama sebi svrha. Ali, važno je razviti nove oblike poučavanja koji iskorištavaju jedinstvene značajke medija ili tehnologije.
„Da, možete koristiti svoje mobitele“, rečenica koja se ne čuje prečesto u učionicama no, u četvrtak 21. ožujka bila je glavni hit. Naime, Gimnaziju Bernardina Frankopana u Ogulinu posjetila je Shelly Sanchez Terrell iz San Antonija u Teksasu.
Svim nastavnicima kemije na raspolaganju su film i priručnik “Chemistry: All About You”, koji sadrže upute i materijale za pripremu inovativnog i zabavnog sata kemije.
Web 2.0 alati nalaze primjenu u svim razinama obrazovanja, od osnovnih škola do sveučilišta. Kako smo svjedoci stalnih očekivanja naših učenika da nastavnici koriste nove tehnologije u obrazovanju to su se u promišljanju o ovoj temi nametnula sljedeća pitanja: koriste li nastavnici Web 2.0 alate, na koje načine i u kojoj mjeri, te koji su njihovi planovi za budućnost?
Mješovita dobna skupina je kombinacija djece mješovite dobi u jednom razrednom odjelu. Može se organizirati za učenike nižih razrednih odjela, a ponekad i za učenike starije dobi, od petog do osmog razreda.
Tehniku konceptualnog mapiranja razvio je Joseph D. Novak i njegov tim na sveučilištu Cornell 70-ih godina prošlog stoljeća. Novakov rad se bazirao na kognitivnim teorijama Davida Ausubela (teorija asimilacije), koji je naglašavao važnost predznanja kao mogućnost da se uče novi pojmovi. Česta je usporedba konceptualnih mapa sa umnim mapama.
Koja su sve znanja i osobine nastavnika potrebne za učinkovito poučavanje? Prema knjizi Chrisa Kyriacoua za uspješno poučavanje nastavnici bi trebali posjedovati i razvijati temeljna nastavna umijeća. Autor kaže: “Biti djelotvoran nastavnik znači znati čime i kako potaknuti učenike da uče”.
Kako bi mogli valorizirati i unapređivati svoj rad nastavnici bi trebali usvojiti praktične i teorijske osnove znanstvenog istraživanja odgoja i obrazovanja.