Viteštvo je kulturološka pojava karakteristična za srednji vijek, a čitava ga je Europa usvojila u 11. i prvoj polovici 12. stoljeća. Teoretski, svatko je imao pravo i mogućnost postati vitezom. No praksa se nije uvijek poklapala s teorijom, tako da su se budući vitezovi najčešće regrutirali iz redova vojnika i ratnika koji su već okruživali prinčeve i feudalce. Tek su se iznimno u viteške redove primali i ljudi koji svojim zvanjem nisu bili ratnici ili vojnici.
Današnji se oblik sportskog penjanja razvio iz alpinizma, koji se pak razvio iz planinarstva. Ljudi su se počeli penjati po stijenama kada im je drveće postalo prenisko i u početku nije bilo važno kako su se penjali. Možda to ima neke korijene u činjenici da su im za petama mogli biti kakav sabljasti tigar ili slična zvijer. Kad tako pogledate na stvari, odista nije važno kako se penjete.
Bicikli i motocikli su izrazito praktični strojevi. Zahvaljujući biciklima možemo samo snagom vlastitih mišića putovati daleko i udobno, a motocikli omogućuju vrlo brza putovanja. Najstariju poznatu ilustraciju putovanja na dva kotača nalazimo na vitraju u crkvi Stoke Poges u engleskoj grofoviji Buckinghamshire.
Čak 71 % Zemljine površine, odnosno 365 milijuna kvadratnih kilometara, zauzima voda. Fizikalna i kemijska svojstva vode oblikuju lice Zemlje, određuju prirodu klime i omogućuju život kopnenim i vodenim organizmima. Upravo zbog toga što nas voda okružuje na svakom koraku, uzimamo je “zdravo za gotovo” i malo je onih koji uistinu shvaćaju njenu ulogu u opstanku sveukupnog života na našem planetu, pa tako i nas samih.
Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Vijećem Europe provodi projekt „Instrumenti za implementaciju Okvira kompetencija za demokratsku kulturu“. Jedna je od zadaća projekta da učenici osnovnih i srednjih škola izrade kratki filmski rad iz područja programa Građanskog odgoja i obrazovanja, odnosno, da oni sami prikažu na koji način žive demokratsku kulturu u svojoj školi. Stoga se pozivaju učitelji i nastavnici koji vode filmske družine u školi da potaknu učenike na snimanje kratkog filma.
Kopnene životinje ne uživaju mnoge od blagodati svojih vodenih srodnika jer je kretanje na tlu puno teže i mukotrpnije. Jedan od složenijih načina kretanja svojstven je kolutićavcima, koji koriste valovite kontrakcije duž beznogog tijela, uz pomoć kojih se kreću kroz tlo ili po njemu. Kretanje gliste i sličnih životinja zasniva se na jednolikom rastezanju i stezanju dijelova tijela tj. kolutića.
Kretanje je jedna od bitnih osobina svake životinje i mnogi znanstvenici upravo kretanje drže znakom života. Neke životinjske vrste pokazuju tek minimum aktivnosti, dok se pripadnici drugih kreću zapanjujućom brzinom pokazujući pritom veliku pokretljivost i izdržljivost.
Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put brodovima. Pomoću tih sredstava navigacije brodu je bilo lakše noću doći do obale nego danju.
U sklopu međunarodnog projekta “Most prijateljstva: Ilinden – Rešetari” Osnovna škola Goce Delčev iz Ilindena bila je domaćin učenicima i kolegama iz Osnovne škole Ante Starčevića iz Rešetara.
Kulture diljem svijeta imaju specifične obrede prijelaza kojim se obilježavaju važni trenutci u životu osobe kao što su rođenje, pubertet, vjenčanje ili smrt. Najkraće rečeno, obred prijelaza je događaj koji za svakog pojedinca obilježava prijelaz iz jedne društvene uloge u drugu. Najčešće se ovi obredi odvijaju na prijelazu iz djetinjstva u zrelost. Antropološka literatura najbogatija je upravo opisima adolescentskih inicijacijskih obreda prijelaza, tj. primanja djevojaka i mladića u svijet odraslih. Njima ćemo se i baviti u ovom tekstu.