Što ih motivira na pisanje, kojim se temama bave, kako na njihov spisateljski rad utječe onaj knjižničarski (a i obrnuto) saznajte od knjižničara Tanje Radović, Ivana Babića i Nevena Vulića.
Tribina će pokriti raznolike teme, grupirane prema jednom od osnovnih knjižničarskih alata – Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, pa je ova tribina idealna prilika da se sazna ponešto i o knjižničarskom zanatu.
Tanja Radović rođena je 1964. godine u Karlovcu. Završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivana je autorica drama, kratkih priča, romana i priča za djecu. Članica je uredništva časopisa za knjigu Tema i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade – Kluba prvih pisaca. Objavljene su joj dvije knjige drama – Iznajmljivanje vremena (Zagreb, Meandar i SKUD “Ivan Goran Kovačić“, 2001.) i Ledeno doba – (Zagreb, Meandarmedia, i SKUD “Ivan Goran Kovačić“, 2009.), romani Pitanje Nade (Zagreb, Meandarmedia, 2015., e-izdanje 2020.), Rent-a-talent (Zagreb, Meandarmedia, 2018.) i Oda mladosti (Zagreb, Meandarmedia, 2023., e-izdanje 2024.), zbirka priča Osporavanje kiše (Zagreb, Meandarmedia, 2020.), dramski tekst za djecu Brundeša (Zagreb, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2022.) te bajke Kako je Dobroslav išao za srcem i Pozdrav Suncu (ilustrirao Tomislav Tomić, Zagreb, Sipar, 2023. i 2024.). Na njezinom YouTube kanalu nalaze se neka od njenih djela u obliku audioknjiga. Autorica je ujedno i naratorica.
Ivan Babić rođen je u Imotskom 1961. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je kao – profesor filozofije i ruskog jezika i književnosti. Od 1984. godine prevodi poeziju, prozu i teorijske tekstove s ruskog jezika za mnoge hrvatske časopise i novine i za 3. program Hrvatskoga radija. Objavio je sljedeće knjige prijevoda s ruskog jezika: A. S. Puškin Pjesme – Bajke – Drame, Zagreb, 2002., O. Mandeljštam Razgovor o Danteu, Zagreb, 2011., Antologija ruskog slobodnog stiha Iznad svojega korijenja, Zagreb, 2019. Osnivač je i već više od dvadeset godina voditelj tribine Kulturni četvrtak u Sesvetama, kao i programa poput Sesvetski pjesnički maraton, Stihotron itd. Lektor i urednik više izdanja. Piše kritičke osvrte i recenzije u književnim časopisima, kao i tekstove iz područja knjižničarstva. Objavio je i dijalektni rječnik Studenački rječnik, 2008. Sudionik pjesničkih festivala. Zastupljen u više suvremenih antologija hrvatskoga pjesništva. Pjesme su mu objavljene u školskim čitankama i na više internetskih portala i prevođene na španjolski, njemački, ruski, bugarski i makedonski jezik.
Do sada je objavio osam knjiga poezije: Kasna molitva prstiju, 1999., Zvizda, 2007., Stigme svagdana, 2011., Koncepcija vrta, 2014., Pogledi, 2016., Koncepcija vrta (e-izdanje), 2019., Umjetno disanje, 2020. i Stihovodi, 2021. (poezija za djecu), Šuma, 2023., Chet Baker na plaži, 2025. Godine 2015. dobitnik je Nagrade „Tin Ujević“ za knjigu Koncepcija vrta. Član je Društva hrvatskih književnika i Slavenske akademije književnosti i umjetnosti.
Neven Vulić rođen je 1983. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao francusku književnost i opću lingvistiku. Zastupljen je u Zborniku eventualizma (Celeber, 2006.), prvijenac Povijest bolesti objavljuje 2010. u izdanju Sysprinta, a priča mu je uvrštena u antologiju tekstova najmlađih hrvatskih književnih autora Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).
Osvrte iz suvremene literature piše od 2012., surađivao je s raznim televizijskim i radijskim kulturnim emisijama HRT-a, objavljivao je u novinama i časopisima. Sudjelovao je u izradi Leksikona Antuna Gustava Matoša (LZMK, 2016.). Od 2017. godine je u statusu slobodnog umjetnika kao umjetnički kritičar. Nekoliko godina radio je kao urednik u Nakladi OceanMore. Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog P.E.N. Centra.
