Ova ustanova, jedna je od najistaknutijih i najstarijih gimnazija u Bratislavi, s bogatom tradicijom i reputacijom centra izvrsnosti. Mobilnost je bila usmjerena na promatranje nastavne prakse u STEM područjima, razmjenu iskustava o inkluzivnim metodama rada s darovitim učenicima te uporabu digitalnih tehnologija u suvremenom obrazovanju. Škola nudi više obrazovnih programa s različitim jezičnim i sadržajnim fokusom, uključujući bilingvalne programe (slovačko-engleski), koji privlače motivirane i talentirane učenike. Osim izvrsnih akademskih rezultata na državnim maturama, učenici ove gimnazije redovito postižu zapažene uspjehe na nacionalnim i međunarodnim znanstvenim i jezičnim natjecanjima (olimpijadama). Kao institucija aktivno uključena u brojne europske projekte (Erasmus+, eTwinning), ona svojim učenicima i nastavnicima osigurava stalnu internacionalnu razmjenu i suvremene pristupe učenju i poučavanju. Tijekom boravka u ovako stimulativnom okruženju, nastavnice su stekle uvid u slovački gimnazijski sustav, njegove prednosti, izazove i inovativne prakse koje mogu poslužiti kao inspiracija za unaprjeđenje vlastitog rada.
Jedan od prvih dojmova odnosio se na samu organizaciju nastave. Kroz izravno promatranje nastavnog procesa fizike i matematike, nastavnice su uočile izraženu interaktivnost, usredotočenost na aktivnosti učenika te njihovu samostalnost i odgovornost za vlastiti rad. Poseban interes izazvala je primjena CLIL metode u nastavi fizike, koja se dijelom izvodila na engleskom jeziku. Ovaj pristup ne samo da produbljuje stručno razumijevanje već simultano razvija jezične kompetencije učenika, pripremajući ih za globalno akademsko i profesionalno okruženje. Ovo praktično iskustvo pružilo je nastavnicama vrijedne ideje za moguću implementaciju sličnih metoda u vlastitoj nastavnoj praksi.
U razgovorima s nastavnicima škole domaćina i koordinatorom, nastavnice Dvojković i Osička upoznale su strukturu slovačkog gimnazijskog obrazovanja. Značajna i inspirativna razlika u odnosu na hrvatski sustav ogleda se u manjem broju obveznih predmeta. Ova fleksibilnost omogućuje učenicima da svoj obrazovni put usmjere prema užim područjima interesa, čime se postiže veća personalizacija učenja i bolja priprema za odabrani fakultet. Takav pristup naglašava kvalitetu nad kvantitetom i potiče dubinsko, a ne površno usvajanje gradiva.
Vjerojatno najimpresivniji aspekt stručnog usavršavanja kojem su nastavnice Gimnazije Vukovar prisustvovale jest formalizirani model rada s darovitim učenicima. Za razliku od često fragmentiranih pristupa, u Slovačkoj postoji jasan protokol, definiran na državnoj razini. Specijalizirani ured, kojeg čine stručnjaci izvan školskog sustava, provodi provjerene procedure testiranja i na temelju njih izdaje službeni certifikat o darovitosti u određenom području. Ova dokumentacija nije samo simbolična – ona je temelj za odabir učeničkog obrazovnog usmjerenja. Škole poput Gymnazium Grosslingova 18 na temelju tog certifikata formiraju razrede ili specijalne grupe u kojima se izvodi ubrzani i produbljeni nastavni program. Ovakav sustav, iako zahtijeva resurse i koordinaciju, pruža darovitim učenicima podlogu za optimalan razvoj, što predstavlja izvrstan model za daljnje proučavanje i eventualnu prilagodbu.
Istodobno, mobilnost je omogućila pobliže upoznavanje s jednom od najznačajnijih reformi slovačkog obrazovnog sustava: potpunom digitalizacijom državne mature. Od školske godine 2024./2025. tradicionalni papirnati ispiti prestali su postojati. Sada se cijeli ispit polaže isključivo na računalima u školskim informatičkim kabinetima.
Ovaj korak nije samo tehnološka nadogradnja; on radikalno mijenja fizičko i kognitivno iskustvo polaganja ispita, namećući potrebu za razvijenim vještinama poput digitalne pismenosti i sposobnosti kritičkog snalaženja u digitalnim formatima. Reforma, u osnovi, odražava jasnu viziju: pripremu učenika za zahtjeve digitalnog svijeta rada i svakodnevnog života.
Unatoč ovim naprednim reformama, razgovori su otkrili i duboke strukturalne izazove koji su slični onima u Hrvatskoj. Riječ je o kritičnom nedostatku nastavnika, posebno u STEM područjima. Paradoks je jasan: na sveučilištima se i dalje školuje dovoljan broj matematičara, fizičara i inženjera, no samo mali postotak tih stručnjaka odabire nastavnički poziv. Privatni sektor, posebice IT industrija, nudi znatno atraktivnije financijske uvjete i društveni status. Ovaj „odljev mozgova“ iz školstva u privatni sektor predstavlja ozbiljnu prijetnju kvaliteti i održivosti obrazovanja u obje zemlje, ukazujući na potrebu za sistemskim rješenjima na nacionalnoj razini, koja bi učinila nastavničku profesiju konkurentnijom i cjenjenijom.
Kroz posjet specijaliziranom fizikalnom laboratoriju, nastavnice su imale priliku promatrati tijek provođenja praktične nastave. Organizirani i samostalni istraživački rad učenika u dobro opremljenom okruženju potvrdio je da je za postizanje potpune sinergije uz teorijsko znanje neophodan eksperimentalni rad. Razgovori s koordinatorom za EU projekte i domaćinom, nastavnikom engleskog jezika Lubošom Masarykom, naglasili su važnost međunarodne suradnje. Aktivno sudjelovanje škole u programima Erasmus+ i eTwinning ključno je za kontinuirano osvježavanje pedagoških pristupa i stvaranje europske obrazovne zajednice.
Ova je mobilnost bila iznimno plodonosno iskustvo za nastavnice Karolinu Dvojković i Suzanu Osičku. Vratile su se obogaćene novim idejama – od modela rada s darovitima, preko primjene digitalnih alata i CLIL metode, do kritičke svijesti o zajedničkim kadrovskim problemima. Ta će iskustva poslužiti kao vrijedan kapital za njihov profesionalni razvoj, za unaprjeđenje nastave u Gimnaziji Vukovar te za jačanje mostova europske obrazovne suradnje, potvrđujući da su dijalog i razmjena ključni za napredak i podizanje kvalitete obrazovanja za sve učenike.
