Važnost socijalnih vještina u rješavanju sukoba

Škola je djetetu drugi dom, tamo provede najveći dio svoga djetinjstva. Prelaskom iz vrtića u školu dijete dolazi u dodir s novom okolinom gdje se treba afirmirati kao član nove zajednice.  Kako bi afirmacija prošla što uspješnije bitne su socijalne vještine. 
 

Što su socijalne vještine?

  • to su naučeni oblici ponašanja, uvježbane sposobnosti
  • uče se od najranijeg djetinjstva u obitelji; spontano, imitacijom, metodom pokušaja i pogrešaka, a kasnije se utvrđuju i mijenjaju kroz interakciju s ostalom grupom vršnjaka.

Socijalne vještine utječu na odnose s vršnjacima, a važne su i u odnosima djeteta s odraslim osobama pa tako i s nastavnicima. Djeca koja nemaju odgovarajuće socijalne vještine često će reagirati negativno, poput udaranja, prekidanja, upadanja u riječ te će nerijetko biti izolirana iz zajedničkih aktivnosti.
Roditeljski dom je mjesto na kojem dijete od najranije dobi razvija, usvaja i primjenjuje socijalne vještine, ako u tom okruženju vlada pohvala i suradnja, dok kritika i natjecanje u obiteljskom okruženju negativno utječu na razvoj socijalnih vještina.

Rješavanje sukoba

Korijeni brojnih konflikata među djecom su nisko samopoštovanje i loša slika o sebi. Kada dijete ne prihvaća sebe teško mu je uvažiti mišljenje i potrebe drugog djeteta što je osnova čestih ruganja, odbacivanja ili agresivnog ponašanja.
Nerijetko djeca zbog nedovoljno razvijenih socijalnih vještina ne znaju sami riješiti svoje sukobe pa traže pomoć odraslih. U takvim situacijama odrasli griješe i upliću se u sukobe među djecom te pronalaze neko brzo rješenje nesvjesni da na taj način onemogućavaju djeci ovladavanje vještinama potrebnima za kreativno rješavanje sukoba.
Pomoći djetetu da upozna vlastite i tuđe osjećaje, te da istraži načine na koje može spriječiti ili riješiti međusobne sukobe pravilan je pristup rješavanju sukoba među djecom. Učite ih kako da prepoznaju i na odgovarajući način izražavaju svoje osjećaje. Razgovarajte s njima o svojim osjećajima te ih potičite da pričaju o tome kako se osjećaju u pojedinim situacijama.
Razgovarajte s djecom o načinima nenasilna rješavanja sukoba, jasnom izražavanju vlastitih potreba i želja, ali i slušanju i uvažavanju potreba druge djece.