prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Viši od najvišeg vrha na Zemlji?

Ponekad se stvari mogu sagledati i iz druge perspektive te privremeno zanemariti postojeća ustaljena pravila i mjere. Visinu kao mjeru udaljenosti može se sagledati različitim mjerenjima, npr. od srednje razine površine mora, od same baze uzvišenja ili od središta Zemlje.

Prema geodetskim i kartografskim mjerenjima srednja razina mora uzima se kao polazna, nulta točka od koje se mjere visine na Zemlji. Naravno da je prema tome Sagarmatha/Chomolungma ili zapadnjacima poznat kao Mount Everest visine 8 850 m u planinskom lancu Himalaje na granici između Nepala i autonomne kineske pokrajine Tibet najviši vrh na Zemlji.

Ako se zamisli situaciju u kojoj su isušena sva mora na Zemlji te da visine vrhova računaju od baze u podnožju. Prema tom mjerenju pacifički otok Hawaii biti će najviše uzvišenje s vrhom Mauna Kea (10 203 m). To je relativna visina uzvišenja u odnosu na njegovo podnožje. Na ovom se mjestu magma izdiže iz velikih dubina i tali litosfernu ploču koja se kreće iznad tog područja koje geolozi nazivaju «hot spot». Pacifik je prekrio 5 999 metara ovog magmatskog uzvišenja tako da prema mjerenim vrijednostima Mauna Kea izlazi 4 205 m iznad površine mora.

Zanimljivo je da gledajući iz druge perspektive može se tvrditi da Mount Everest nije najviši vrh te da postoje čak četiri vrha koja su «viša», tj. udaljenija od zemljinog središta. Ekvatorijalni radijus je zbog zemljine spljoštenosti 21,477 km duži od polarnog radijusa, pa se može zaključiti da se sa svakim stupnjem porasta geografske širine radijus smanjuje. Glavni zadatak pri ovom izračunu je odrediti radijus sferoida na geografskoj širini na kojoj se nalaze vrhovi «viši» od samog Mount Everesta. Da bi odredili koliko je kilometara radijus sferoida na određenoj geografskoj širini kraći od ekvatorijalnog, zadatak postavljamo na sljedeći način:

90° : 27°59′ = 21, 477 : X

pri čemu je:

  • 90° geografska širina pola
  • 27°59′ geografska širina na kojoj se nalazi Mount Everest
  • 21,477 km razlika između ekvatorijalnog i polarnog radijusa

Dobivena vrijednost iznosi 6,67774 km, te da bi dobili traženi radijus oduzimamo ga od ekvatorijalnog radijusa (6 378.388 km)

6 378.388 – 6,67774 = 6 371,71025 km

Dobivena vrijednost radijusa sferoida na 27°59′ N iznosi 6 371.71025 km. Na isti način dobivaju se sljedeće vrijednosti:

6 378,0381 km za Chimborazo (1° 28′ S, 78° 48′ W, Ekvador)
6 376,212 km za Huascaran (9° 07′ S, 77° 37′ W, Peru)
6 378,228 km za Cotopaxi (0° 40′ S, 78° 26′ W, Ekvador)
6 377,656 km za Kilimanjaro (3° 04′ S, 37° 21′ E, Tanzanija)

Postojećim vrijednostima dodaju se nadmorske visine vrhova, pa novi rang izgleda ovako:

1. Chimborazo 6 384.305 km
2. Cotopaxi 6 384.125 km
3. Huascaran 6 382.980 km
4. Kilimanjaro 6 383.551 km
5. Mount Everest 6 380.560 km

Četvrti vrh Kilimanjaro je u Africi, a tek onda slijedi Mount Everest. Interesantno je da prema ovakvim mjerenjima «najviši» vrh Chimborazo nije najteže osvojiv. Alpinisti ne bi imali velikih problema s adaptacijom na visinu, bilo bi dovoljno kisika, a snježna granica je, što je možda najvažnije, bila bi znatno više nego na Mount Everestu. Osim toga znamo da Mount Everest ne osvajaju samo hrabri već i bogati. No, jesu li se oni možda popeli na krivi vrh?