Webinar je namijenjen knjižničarima narodnih knjižnica koji rade u dječjim odjelima i bibliobusima, ravnateljima i voditeljima županijskih matičnih razvojnih službi te školskim knjižničarima.
Polaznici će usvojiti temeljna znanja o ranoj i obiteljskoj pismenosti potrebna za razumijevanje i učinkovitu primjenu u knjižnicama, osmisliti ili nadopuniti postojeće knjižnične usluge koje uključuju djecu rane dobi i njihove roditelje, odgajatelje i druge stručnjake, moći će uspostaviti suradnju s partnerima u lokalnoj zajednici s ciljem osvještavanja važnosti stvaranja poticajnog okruženja u obitelji prema knjizi i čitanju, preporučiti roditeljima i odgajateljima kvalitetne izvore informacija koji uključuju i digitalne sadržaje (mrežne stranice, aplikacije za djecu), biti u mogućnosti izgraditi knjižnične zbirke za roditelje, zbirke slikovnica, zbirke didaktičkih igračaka, prepoznati kvalitetu ilustracije, primjerenost i zanimljivost sadržaja slikovnice za djecu rane dobi.
Obiteljska pismenost izuzetno je važna za razvijanje pismenosti kod djece rane dobi. Temelji za cjeloživotno učenje stvaraju se upravo u ranoj dobi i stoga je važno da knjižničari dopru do sve većeg broja roditelja kako bi im skrenuli pozornost na važnost stvaranja poticajnog okruženja kod kuće za kasniji razvoj vještina čitanja i pisanja.
Poticanje rane pismenosti treba započeti djetetovim rođenjem, a u taj proces trebaju se uključiti svi mjerodavni partneri: roditelji, zdravstveni djelatnici, odgojno-obrazovne ustanove, stručnjaci različitih profila, volonteri. Donositelji odluka i financijeri moraju shvatiti da je rana pismenost ključna za obrazovanje i društvo te da će ulaganje u podučavanje rane pismenosti donijeti dugoročnu dobit cjelokupnom društvu. Knjižnice trebaju organizirati programe pismenosti koji uključuju roditelje, djecu, odgajatelje i druge stručnjake kako bi se razvili elementi obiteljske pismenosti poput broja knjiga u kućnoj biblioteci ili aktivnosti koje se prakticiraju u obitelji, a vezane su uz poticanje pismenosti djece (čitanje, pjevanje pjesmica, pričanje priča, slaganje kućnih knjižnica…).
Novija studija koja analizira niz prethodnih istraživanja o čitanju objavljena 2012. godine pokazala je da pristup knjigama ima veći utjecaj na kasnija čitateljska postignuća i odnos prema čitanju nego socio-ekonomski status djeteta/obitelji koji se prethodno smatrao presudnim. Osiguran pristup knjigama može ublažiti negativan utjecaj siromaštva na čitateljska postignuća, a kako je poznato da siromašna djeca imaju manje doticaja s knjigom, knjižnice i knjižničari trebaju i mogu djelovati upravo u tom smjeru – osigurati dostupnost čitateljskoj građi svima.
Za djecu rane dobi to ponajprije znači da roditelji zajedno s njima trebaju biti korisnici čitateljskih programa, jer oni su ti koji će osigurati da iskustvo čitanja ne bude samo izolirani slučaj nego stalna aktivnost u obitelji. Stoga osposobljavanje knjižničara mora ići ukorak s rastućim potrebama u poticanju rane i obiteljske pismenosti.
