Uvod
Razvoj generativne umjetne inteligencije otvorio je brojna pitanja o ulozi tehnologije u obrazovanju. Učenici danas imaju pristup alatima koji mogu generirati tekst, slike, prezentacije i programski kod, no često nemaju dovoljno razvijene vještine za procjenu kvalitete, pouzdanosti i etičkih aspekata dobivenih sadržaja.Projekt If AI is the Answer, What’s the Question? nastao je iz potrebe da učenici ne budu samo korisnici umjetne inteligencije, već kritički promatrači i odgovorni kreatori digitalnih sadržaja. Kroz međunarodnu suradnju učenici su istraživali kako umjetna inteligencija funkcionira, gdje može pomoći, ali i koje izazove donosi.
Ciljevi projekta
Glavni ciljevi projekta bili su:
– razvijati razumijevanje osnovnih principa umjetne inteligencije,
– poticati kritičko promišljanje o rezultatima koje generira AI,
– unaprijediti digitalne i komunikacijske kompetencije učenika,
– razvijati suradničko učenje u međunarodnom okruženju,
– upoznati učenike s etičkim pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju,
– poticati kreativnu uporabu digitalnih alata.
Glavne projektne aktivnosti i rezultati
1. AI Fact Check – od informacije do provjere

U aktivnosti AI Fact Check učenici su analizirali odgovore koje generiraju AI alati te ih uspoređivali s pouzdanim izvorima informacija. Ova aktivnost pokazala se iznimno važnom za razvoj informacijske pismenosti. Učenici su uočili da umjetna inteligencija može proizvesti uvjerljive, ali netočne informacije. Kroz proces provjere činjenica razvijali su vještine istraživanja, uspoređivanja izvora i argumentiranog zaključivanja. Najvažniji rezultat aktivnosti bio je razvoj svijesti da AI odgovor ne treba automatski smatrati točnim.
2. Olympic Games with AI – kreativnost i tehnologija
U aktivnosti Olympic Games with AI učenici su radili u međunarodnim timovima s ciljem osmišljavanja potpuno novog zimskog olimpijskog sporta. Koristeći alate umjetne inteligencije kao podršku kreativnom procesu, timovi su zajednički razvijali koncept sporta, definirali pravila igre, osmislili naziv, izradili vizualni identitet te kreirali promotivne materijale, uključujući logo i službenu himnu sporta. Tijekom aktivnosti učenici su surađivali s vršnjacima iz drugih zemalja, pregovarali o zajedničkim idejama i donosili odluke koje su oblikovale konačni proizvod. Umjetna inteligencija služila je kao alat za generiranje prijedloga i inspiracije, dok su učenici preuzimali ulogu kreatora, urednika i donositelja odluka.
3. Believe it or Not – koliko umjetna inteligencija poznaje učitelje?

U aktivnosti Believe it or Not učenici su istraživali koliko umjetna inteligencija može točno prikazati stvarnu osobu na temelju ograničenog skupa informacija. Svaki je tim odabrao bar jednog učitelja te pripremio pitanja vezanih uz njegove stavove, iskustva ili osobne preferencije. Učenici su zatim pomoću AI alata opisali učitelja navodeći njegove osnovne karakteristike, poput dobi, fizičkog izgleda i predmeta koje predaje, nakon čega je umjetna inteligencija generirala njegov portret i predvidjela odgovore na postavljena pitanja. Nakon dobivanja suglasnosti učitelja, učenici su fotografirali stvarnu osobu i proveli intervju koristeći ista pitanja koja su prethodno postavili umjetnoj inteligenciji. U završnoj fazi aktivnosti izradili su plakate na kojima su usporedili AI-generirani prikaz i predviđene odgovore sa stvarnom fotografijom i autentičnim odgovorima učitelja. Najvažniji rezultat aktivnosti bio je razvoj kritičkog odnosa prema AI-generiranim sadržajima. Učenici su zaključili da umjetna inteligencija može predviđati i stvarati vjerojatne scenarije, ali ne može u potpunosti zamijeniti izravnu komunikaciju i upoznavanje stvarnih ljudi. Kroz ovu su aktivnost razvijali digitalnu pismenost, istraživačke vještine, sposobnost uspoređivanja izvora informacija te razumijevanje razlike između algoritamskih pretpostavki i stvarnosti.
4. AI Answers, Humans Decide – čovjek kao konačni donositelj odluka
Aktivnost AI Answers, Humans Decide osmišljena je kako bi učenici istražili može li umjetna inteligencija razumjeti složene ljudske vrijednosti i životne prioritete. Polazište aktivnosti bilo je zajedničko pitanje upućeno različitim AI alatima: „Što je najvažnije da bi tinejdžer imao dobar život?“ Nakon prikupljanja odgovora učenici su analizirali dobivene tvrdnje koristeći različite pristupe kritičkom mišljenju te ih uspoređivali s vlastitim iskustvima i kulturnim vrijednostima. Sudionici iz različitih zemalja zaključili su da su AI odgovori često dobro strukturirani, ali istodobno pojednostavljuju složene životne okolnosti. Učenici su isticali kako umjetna inteligencija često zanemaruje čimbenike poput obitelji, mentalnog zdravlja, sigurnosti, ekonomskih uvjeta, obrazovanja i društvene podrške. Kroz raspravu su prepoznali da ne postoji univerzalan odgovor koji jednako vrijedi za sve mlade ljude i sve kulture. Posebna vrijednost aktivnosti bila je mogućnost usporedbe različitih nacionalnih i kulturnih perspektiva. Dok su neki učenici naglašavali važnost samopouzdanja i osobnog razvoja, drugi su isticali obitelj, prijateljstvo, pripadnost zajednici, sigurnost ili materijalne uvjete života. Zajedničkim promišljanjem došli su do zaključka da kvalitetan život proizlazi iz ravnoteže osobnog razvoja, podržavajućih odnosa i društvenih uvjeta koji omogućuju jednake prilike za sve.
Dodatne aktivnosti

Projekt je uključivao i niz aktivnosti koje su pridonijele izgradnji zajednice sudionika i jačanju digitalnih kompetencija. Izrada i glasovanje za projektni logo poticali su kreativnost i demokratsko odlučivanje. Sudjelovanje u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta omogućilo je povezivanje tema umjetne inteligencije s digitalnom sigurnošću i odgovornim ponašanjem na internetu. Različiti kvizovi i interaktivni izazovi služili su za provjeru usvojenih znanja te dodatno motivirali učenike na aktivno sudjelovanje u projektnim aktivnostima. Tijekom projekta održano je pet međunarodnih videokonferencija na kojima su sudjelovali učenici i učitelji iz Hrvatske, Grčke, Češke, Slovačke i Turske. Virtualni susreti omogućili su predstavljanje projektnih aktivnosti, razmjenu ideja i iskustava te razvoj komunikacijskih i interkulturalnih kompetencija. Osim suradnje na projektnim zadacima, učenici su imali priliku upoznati vršnjake iz drugih zemalja, razvijati prijateljstva i jačati osjećaj pripadnosti međunarodnoj zajednici učenja. Aktivnosti u sklopu Europskog tjedna programiranja dodatno su razvijale računalno razmišljanje i razumijevanje tehnologije koja stoji iza AI sustava.
Rasprava
Rezultati projekta potvrđuju da razvoj AI pismenosti ne podrazumijeva samo upoznavanje s alatima umjetne inteligencije. Mnogo važnije pokazalo se razvijanje sposobnosti postavljanja pitanja, provjere informacija i kritičkog vrednovanja dobivenih odgovora. Posebna vrijednost projekta bila je međunarodna suradnja koja je učenicima omogućila upoznavanje različitih perspektiva i iskustava vezanih uz uporabu umjetne inteligencije. Aktivnosti su pokazale da učenici mogu vrlo uspješno razumjeti složene koncepte povezane s umjetnom inteligencijom kada ih istražuju kroz konkretne primjere, suradničke zadatke i stvarne probleme.
Zaključak
eTwinningov projekt If AI is the Answer, What’s the Question? pokazao je da umjetna inteligencija može biti snažan obrazovni alat kada se koristi kao poticaj za istraživanje, promišljanje i suradnju. Umjesto usmjerenosti na same tehnologije, projekt je učenike stavio u ulogu kritičkih promatrača koji procjenjuju kvalitetu informacija i promišljaju posljedice njihove uporabe. Najvažniji rezultat projekta nije bio usvajanje novih digitalnih alata, nego razvoj kompetencije koja će učenicima biti potrebna tijekom cijelog života: sposobnost postavljanja pravih pitanja prije prihvaćanja ponuđenih odgovora.