Kada govorimo o odnosu neandertalaca i anatomski modernih ljudi (Homo sapiens), često pronalazimo da je postojanje simboličkog života i umjetnosti ono što čini razliku između tih dviju vrsta, a neke teorije idu tako daleko da uče kako je baš ta razlika razlog zbog kojeg danas Zemljom šetaju moderni ljudi, a ne neandertalci.
U prošlom smo nastavku naše priče o razvoju čovjeka obradili temu izgleda i prehrane neandertalaca, odnosno strategije njihovog preživljavanja. Ranije je spomenuto kako su neandertalci dugo bili percipirani kao primitivni ljudi, bestijalna bića sličnija životinjama nego nama.
Kako smo spomenuli u prethodnom nastavku naše priče o postanku čovjeka, neandertalci su se razvili iz vrste Homo heidelbergensis koja je živjela na području Europe prije otprilike 200 000 godina. Geološko razdoblje koje je obuhvaćalo vrijeme života neandertalaca naziva se pleistocen, a trajao je od otprilike 2 500 000 do 17 000 godina prije sadašnjosti.
U prošlom smo nastavku priče o postanku čovjeka govorili o evoluciji ljudske vrste. Nakon što su ljudi prvi put napustili Afriku, na području ledom okovane Europe razvila se vrsta prilagođena ledenom dobu.
Božić je jedan od većih kršćanskih blagdana kojim se obilježava rođenje Isusa iz Nazareta. Prvih nekoliko stoljeća nove ere kršćani nisu obilježavali dan rođenja maloga boga, a Uskrs je bio jedini veliki blagdan.
Ljudi su od davnina tragali za odgovorima o nastanku svijeta, podrijetlu čovjeka i njegovom mjestu u svijetu koji ga okružuje. U vremenima prije razvoja moderne znanosti, odgovore su tražili u različitim vjerovanjima i religijama.